Sidebar Menu

Datum objave: 05. Travanj 2018

Stručna analiza:Turizam nam baš i nije tako sjajan kako nam to službeno pričaju

Diana Ferić
Diana Ferić

Unatoč napretku u proteklih nekoliko godina, hrvatski turizam nije SE puno odmaknuo od tipičnog modela 'sunca i mora', zbog čega turistički potencijali ni izdaleka nisu ostvareni, a dugoročno nam prijete stagnacija i nazadovanje, ističe se u studiji stručnjaka Europske komisije pod nazivom 'Hrvatski turizam: više od sunca i mora', piše t.portal.
Studija koju potpisuju Kristian Orsini i Vukašin Ostojić daje drugačiju sliku hrvatskog turizma, različitu od one koju nam svakodnevno nekritički plasiraju. Autori ukazuju na brojne slabosti koje opterećuju naš turizam te upozoravaju da prema većini pokazatelja zaostajemo za glavnim mediteranskim konkurentima – Grčkom, Maltom, Ciprom, Italijom i Španjolskom.

Visoka sezonalnost, siromašna turistička ponuda i niska prosječna potrošnja glavni su problemi koji sprečavaju ključni sektor hrvatskog gospodarstva da ostvari svoj pun potencijal.
Premda imamo mnogo toga ponuditi u pogledu povijesne i kulturne baštine, istraživanja pokazuju da većina turista posjećuje Hrvatsku kako bi uživala u toploj klimi i priobalnim prirodnim znamenitostima.

 

 

Turizam je gotovo u potpunosti koncentriran na obalu Jadrana, što stvara troškove 'zagušenja' i velike regionalne neravnoteže. Nigdje u Europskoj uniji turizam ne pokazuje tako jak sezonski utjecaj kao u Hrvatskoj. O tome najbolje svjedoči podatak da se više od 75 posto noćenja ostvari u srpnju, kolovozu i rujnu.
Premda se posljednjih godina sezona donekle produžila, Hrvatska i dalje ima veću sezonalnost od ostalih mediteranskih zemalja. Nama je najbliža Grčka, ali i ona je konkurentnija sa sezonom koja traje od travnja do listopada.

 

S visokom stupnjem sezonalnosti dolaze i brojni drugi problemi, od prevelikog udjela sezonske radne snage, koja čini gotovo 45 posto u ukupnom broju turističkih radnika, preko nedovoljne iskorištenosti turističke i prometne infrastrukture, do visoke ovisnosti o uvozu jer domaći dobavljači ne mogu zadovoljiti veliku potražnju tijekom kratke sezone.

 

Turističke potencijale značajno ograničava nepovoljna struktura smještaja. U Hrvatskoj i dalje dominiraju relativno jeftiniji smještajni kapaciteti u apartmanima i kampovima. Nasuprot tome, hoteli i slični smještaj čine tek 30 posto kapaciteta, za razliku od više od 65 posto u usporedivim zemljama. Da stvar bude gora, u proteklim godinama kapaciteti i broj noćenja u privatnom smještaju i kampovima rasli su puno brže nego broj hotela.
Lani je Hrvatska od turizma ostvarila 9,5 milijardi eura, što predstavlja rast od 10,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim autori upozoravaju da u Hrvatskoj, više nego u ostalim konkurentskim zemljama, rast prihoda dolazi od rasta noćenja, a stagnira potrošnja po turistu. Prosječni turist u Hrvatskoj troši znatno manje nego u usporedivim mediteranskim zemljama, dijelom zbog nižih cijena, a dijelom zbog nedostatka sadržaja.

 

U studiji se koriste podaci Eurostata i specijaliziranog portala Budgetyourtrip.com, prema kojima prosječna turistička potrošnja po osobi i noćenju u Hrvatskoj iznosi oko 70 posto prosjeka mediteranskog područja (prema portalu Budgetyourtrip.com, prosječni turist u Hrvatskoj dnevno potroši 67 eura). S druge strane, rezultati zadnjeg istraživanja Instituta za turizam Tomas iz 2017. pokazuju da je dnevna potrošnja dosegnula 79 eura te da je u odnosu na 2014. porasla za 19 posto. Ako se i pouzdamo u navedeno istraživanje, činjenica je da još uvijek osjetno zaostajemo za konkurentskim zemljama, u kojima dnevna potrošnja premašuje 100 eura.

 

Trendovi upućuju na to da će turizam ostati ključan sektor hrvatskog gospodarstva. Međutim autori upozoravaju da prevelika ovisnost o njemu nije dobra. Pritom je osobito problematično pretjerano oslanjanje na postojeći model turizma, koji dugoročno nije održiv.
U studiji se naglašava da turizam, kao i drugi proizvodi i usluge, ima svoj životni ciklus te je podložan promjenama u sklonostima turista i kretanju potražnje. Hrvatska trenutno profitira na činjenici da je ponovno otkrivena kao turističko odredište, ali trebamo biti svjesni toga da su dugoročno sve turističke destinacije izložene rizicima stagnacije, pa čak i odbijanja.

 

Autori naglašavaju da se Hrvatska trenutno nalazi daleko od zasićenja, ali upozoravaju da rizici ne smiju biti podcijenjeni. Kako bi se izbjegle zamke postojećeg modela, bitno je da nositelji ekonomske politike potiču razvoj novih, dobro osmišljenih turističkih sadržaja. Potencijalni rizici mogu se smanjiti osnaživanjem potpornih mjera za iskorištavanje hrvatske povijesne baštine, razvoj kontinentalnog turizma, gastronomskog turizma, wellnessa i zdravstvenog turizma.
Na taj način turizam bi 

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam