Datum objave: 20. Siječanj 2018

Anton Dobra:Sazrijelo je vrijeme za osnivanje otočne općine,a Grad Šibenik je protiv

Diana Ferić
Diana Ferić

Pravi je trenutak za provedbu inicijative za osnivanje posebne otočne općine koju bi činili svi otoci šibenskog arhipelaga, ističe pokretač te ideje Žirjanin Anton Dobra, nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću Grada Šibenika. On je ovih dana zbog čestog otkazivanja redovnih linija, derutnih, neispravnih i sporih brodova koji prevoze putnike na šibenskom području poslao pismo ravnateljici Agencije za obalni linijski pomorski promet. Najavio je i mogućnost tužbe, ako nitko ništa ne poduzme. Zanimljiva je bila i reakcija Danijela Milete, zamjenika šibenskog dogradonačelnika, na SDP –ov prijedlog da se iz gradskog proračuna izdvoji 70 000 kuna kao subvencija trgovcu koji bi na Žiriju ponovno otvorio dućan. Taj otok je sada čak i bez prodavaonice tako da Žirjani po sve moraju odlaziti u Šibenik. Mileta je kazao da je to, po mišljenju njihovih pravnih stručnjaka, "poslovno rizična transakcija".  Čini se da je sve više otočana svjesno da su u puno stvari i kada jed država u pitanju i Grad Šibenika „zadnja rupa na svirali“ jer Dobra tvrdi da je njegova inicijativa naišla na plodno tlo:

 

-Ne idemo u dobrom smjeru i ne razumiju nas. Zbog toga mislim da se ideja o osnivanju otočne općine čini vrlo realnom. Nije to više samo moja ideja. Javljaju mi se ljudi s Krapnja, Zlarina, Prvića... Prvićani, za koje sam mislio da će biti najviše protiv su najviše za. Neki kažu da nema smisla formirati male općine, da je to gomilanje birokracije, ali praksa govori drukčije. Pogledajte općine Tribunj ili Bilice i koliko su ta područja napredovala otkako su se osamostalili. Ako Civljane s 200 stanovnika mogu biti općina zašto to ne bi mogli šibenski otoci. Tu ima toliko prostora za razvitak – od ribarstva, poljoprivrede, selektivnih oblika turizma, adrenalinskog turizma, lova na tune. No prije svega treba riješiti i infrastrukturu i mislim da bismo u tomu, kao zasebna općina bili uspješni. To bi, kada je riječ o administraciji, bila jeftina općina. Imala bi načelnika i dvoje - troje ljudi u općinskoj upravi. Stvara se jedna kritična masa i meni je to drago. Puno je mladih ljudi koji su vezani za svoj otok i prije i čini mi se da će, recimo u Irsku, prije otići netko iz Šibenika ili Drniša nego s nekog šibenskog otoka. Oni su jako vezani za tu svoju djedovinu i treba im samo dati šansu. Ja najbolje poznajem situaciji na Žiriju. Mi imamo i puno poznatih ljudi i želio bih da se i oni uključe u ovu priču.

 

-Neki će reći da ste izgubili pozicije u vašoj bivšoj stranci nakon suradnje sa SDP –om pa da sada želite sebi osigurali neku vladajući poziciju.
-U pravu ste. To je zaista bila prva reakcija. Ali ja zaista tu ne moram biti niti mi je to u primisli, ali želim da otočani postanu punopravni građani i da dobiju mogućnost da netko štiti i promovira njihove interese. Bit ću sretan ako tomu pripomognem i odričem se svih mogućih naknada. No drago mi je da ova priča ima potporu. Ja sam i u kontaktu i s gospodinom Piculom i s nekim drugim koji nam mogu pomoći. Vidim da aktualnoj gradskoj vlasti nije baš sjela ta ideja o osnivanju otočne općine jer oni baš ne bi da Šibenik, kao grad, ostane bez svojih otoka. Šibenik bi tako izgledao okrnjen.

 

- Očito niste zadovoljni kako aktualna vlast tretira otoke i otočane!

-Nimalo. Stanje na šibenskim otocima je prestrašno. Imamo sve manje i manje stanovnika, imamo najgore brodove. Godinama se upozorava da otocima treba pomoći, ali na otoke dolaze najmanje investicije, to je možda 100 000 kuna godišnje za plaže i obalu, dva tri kamiona škalje i četiri rasvjetna tijela i slično. To više nećemo trpjeti.Godinama se na to upozorava, ali nema rezultata.

 

- Vjerujete li u projekt izgradnje brzih brodova za šibenske otoke u sklopu projekta Intermodal što gradonačelnik Burić vrlo ozbiljno najavljuje?
- U početku sam bio u to i uključen dok me nisu maknuli iz svih tijela vlasti. To je projekt 200 milijuna kuna. Riječ je o brodovima na električni pogon, ali to su brodovi koji se rade na sjevernim jezerima, ali ne znam koliko su primjenjivi za naše područje. Oni će vjerojatno morati imati i dizelski pogon zbog mogućim problema na moru. Volio bih da to uspije. No nesretan sam zbog toga što su otoci jako zapušteni. Nikad nije netko s otoka bio u izvršnoj vlasti. Zadnji koji bio blizu tome je pokojni Vladimir Buneta koji se jako trudio za Zlarin i uopće za naše otoke. Moglo bi se puno napraviti i preko državnih i preko europskih fondova da Grad i općina imaju sluha. Trenutno je taj glavni preduvjet razvitka otoka – bolja prometna povezanost nerješiv problem. Vama danas za otići na Žirije i vratiti se treba više od 170 kuna.

 

- Što mislite o ideji da se osmisli neka vrsta otočne putovnice da se što više turista dovede na šibenske otoke?
- Naravno da bi to bilo dobro. Bila je tu kod nas Suzan Fox i htjela je obići sve šibenske otoke. Bila je oduševljena jer joj se činilo kao da se vratila u neka prošla vremena u kojima nije bilo masovnog turizma. Uživala je u nedirnutoj prirodi, u domaćoj hrani, ribi. Mislim da Grad Šibenik i Turistička zajednica Grada Šibenika s tim u vezi mogu puno napraviti. Ima puno ideja, ali nitko to ne želi saslušati. Uvijek se svede, kada je o Žiriju riječ, na isto – vas tamo ima jedva stotinu i ne isplati se u to ulagati. Političari ulažu radije novac tamo gdje ima puno više ljudi jer su im to birači i to je naš problem.

- Što tražite u pismu Agenciji za obalni linijski promet?
- Tražim da se konačno nešto efikasno poduzme.Tri broda koji obavljaju putnički promet na šibenskom području stara su ukupno 156 godina, usluga je daleko ispod kvalitete putničkog prometa na ostalim područjima. U Šibeniku postoje tri putničke linije; jedna trajektna, jedna brodska i jedna brzobrodska. U ovom trenutku na navedenim linijama plove tri broda; Lošinjanka, Tijat i Komiža. Nije zgorega napomenuti da su sva tri broda stara ukupno 156 godina, što je samo po sebi već strašna konstatacija. Obavljanje putničkog prometa u šibenskom okružju je daleko ispod kvaliteta putničkog prometa u ostalim okružjima, s najlošijim brodovima i najvećim brojem otkazivanja tijekom prošle godine. Kada se zbroje otkazivanja trajekta i brzobrodske linije, dolazimo do brojke od 80 neobavljenih putovanja

 

- Kako to riješiti?
- Od Agencije tražim odgovor na pitanje zašto na brzobrodskoj liniji za Žirje već godinu i pol plovi katamaran Komiža kad je nositelj linije katamaran Broč koji je vezan u uvali duboka razbijen i neispravan. U pravilniku stoji da zamjenski brod smije ploviti maksimalno 30 dana, a Komiža plovi već godinu i pol. Uz to, putovanje trajektom koji vozi na liniji 532 nerijetko traje i do dva i pol sata i to na jedan motor što ugrožava putnike i sigurnost plovidbe . Ako ništa ne poduzmu najavio stanovnici otoka Žirja i Kaprije na druge načine tražiti da brodovi voze svakodnevno i u skladu s pravilnikom,a nije isključeno ni podizanje tužbe o čemu se duže vrijeme razmišlja. Do tada, kao nezavisni gradski vijećnik predlažem da se uspostavi linija 9502 u skladu s pravilnikom, odnosno da brzina broda bude u skladu s istim. Predlažem i da se obavi probno putovanje brzinom po pravilniku, odredi trajanje putovanja na navedenoj liniji koje će sigurno biti bar 10 minuta kraće. Tražim da se pod hitno iz plovidbe povuku neispravni trajekti te dovedu ispravni i brži te, naravno, da se smanji broj otkazivanja linija što samo pridonosi iseljavanju ionako iseljenih otoka.

 

 

- Je li točno da ste dobili spor koji ste pokrenuli nakon što su vam prije četiri i po, godine oduzeli prebivalište na Žiriju.
- Točno je. Vratilo mi je adresu nakon 4 i pol godine povlačenja po sudu. Jano je da je to napravljeno iz političkih razloga, da me se makne sa Žirija. Smiješno je, ali istodobno i tragično koliko su samo sati i novca za gorivo policajci potrošili da bi utvrdili spavam li ja ili ne u svojoj kući na Žiriju. Ipak, dokazalo se da su to napravili nezakonito iako se još uvijek s tim ne mire. 

Iz kategorije: Vijesti