Grad Šibenik plaća godišnje više od 30 000 kuna portalu gradonačelnik.hr za objavljivanje vijesti o radu gradonačelnika Željka Burića no očito ih se ono što on radi nije pretjerano dojmilo pa ga ni po čemu nisu istaknuli u svojoj analizi o gradonačelnicima koji su obilježili 2017. godinu, ali zato je na listu takvih dospio Marko Jelić, gradonačelnik Knina.
Evo što su na tom portalu u vezi s tom temom napisali napisali:
Sustavno, od prvoga dana pratimo rad gradonačelnika, mjere i projekte s kojima izlaze u javnost, i temeljem toga smo izabrali njih deset koji su se, bilo svojim kontinuiranim djelovanjem i potezima, ili pak nekim određenim mjerama, istaknuli kao najkonkretniji, najangažiraniji ili najnapredniji, te su stoga obilježili 2017. godinu.
Osim što je doba definiranja i donošenja financijskih planova za iduću, kraj godine je uvijek i vrijeme u kojem podvlačimo crtu i rezimiramo ono što smo napravili u godini iza nas. Mediji su puni analiza i top lista najdogađaja i najosoba godine, a mi smo odlučili istražiti koji su to gradonačelnici svojim radom i mjerama izazvali najviše pažnje, interesa i pozitivnih reakcija svojih građana, te time zaslužili mjesto među najistaknutijima u 2017. godini.
Za razliku od naših ostalih analiza u kojima se držimo isključivo službenih brojki i podataka Ministarstva financija, ovaj put ćemo biti nešto manje egzaktni i nećemo ulaziti u nikakve međusobne usporedbe ni vrijednosne sudove o tome čiji projekti su vrijedniji, bolji ili građanima korisniji. Sustavno, iz dana u dan, pratimo rad gradonačelnika, mjere i projekte s kojima izlaze u javnost, i temeljem toga smo izabrali njih deset koji su se u protekloj godini, bilo svojim kontinuiranim djelovanjem i potezima, ili pak određenim mjerama, istaknuli kao najkonkretniji, najangažiraniji ili najnapredniji, te su stoga obilježili 2017. godinu na lokalnoj razini.
Inače, 2017. ostat će u političkoj povijesti zapamćena kao godina make-overa na hrvatskoj lokalno-političkoj sceni. Na lokalnim izborima u svibnju i lipnju čak je 40 posto gradova – njih 51 dobilo novu vlast, a dogodio se pravi boom nezavisnih, nestranačkih kandidata koji su pobijedili u 18 gradova, šest više nego na izborima 2013. Osim toga, izbori su dramatično pomladili gradonačelničku scenu, pa su tako novi gradonačelnici u prosjeku stari 43 godine, čak 12 manje od svojih prethodnika. Veći dio njih startao je u novi mandat vrlo angažirano, s konkretnim prvim mjerama i željom da se građanima dokažu i pokažu kao pravi izbor, pa je tako i u našem izboru top 10 gradonačelnika koji su obilježili ovu godinu čak šest novih.
Denis Kralj, gradonačelnik Vrbovca, prvi krenuo: Smanjio plaće i povećao naknade za bebe i stipendije:
Prvi koji je ubacio u petu brzinu u ovom mandatu je novi gradonačelnik Vrbovca, ujedno i jedan od najmlađih gradonačelnika u ovom mandatu, Denis Kralj. I prije nego je službeno preuzeo upravljanje Gradom, niti tjedan dana od pobjede na izborima, Kralj je objavio prvu odluku novog Gradskog vijeća koje je podržalo njegov prijedlog da se prepolove naknade gradskim vijećnicima, te plaću zamjenicima gradonačelnika za 25 posto, čime je na godišnjoj razini postignuta ušteda od 233.000 kuna. Već na idućoj sjednici Gradsko je vijeće prihvatilo Kraljev prijedlog i za 1.200 kuna smanjilo njegovu, gradonačelničku plaću, a povećalo naknade za novorođenčad s 1.500 na 2.000 kuna. Na trećoj sjednici Gradskog vijeća donešena je odluka o besplatnom vrtiću za svako treće dijete iz obitelji, kao i sufinanciranju udžbenicima za osnovnih i srednih škola. Osim toga, Grad je izdvojio 200 tisuća kuna za sufinanciranje udžbenika osnovnoškolcima, te srednjoškolcima slabijeg imovinskog statusa, a učenicima je osiguran i jeftiniji prijevoz vlakom do Zagreba.
Kralj je, po prvi put u Vrbovcu, uveo i potpore poduzetnicima koje je označio kao početak borbe za nova radna mjesta i bolji život u gradu. Među ostalim, tu je mjera oslobađanja plaćanja komunalne naknade u prvoj godini, 50 posto u drugoj i 30 posto u trećoj godini za sve nove građevine u kojima će se obavljati proizvodna/prerađivačka, informatička, poljoprivredna ili turistička djelatnost.
Ivo Dujmić pozicionirao Opatiju na prvo mjesto po pronatalitetnim mjerama:
Svoj treći mandat na čelu Opatije Ivo Dujmić odmah na početku je obilježio paketom jakih pronatalitetnih mjera kojima je upravo demografiju označio kao jedan od ključnih prioriteta svog mandata. Uz besplatan vrtić za svako drugo i slijedeće dijete iz obitelji, te besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce, udarna Dujmićeva mjera je povećanje naknada za novorođenčad na čak 10 tisuća kuna, čime je Opatija postala grad s najvećim naknadama za bebe u Hrvatskoj. Uz to, Grad je svim roditeljima koji imaju četvero i više djece osigurao i dodatne oblike novčane pomoći. Za svako dijete koje pohađa vrtić roditelji, tako, dobivaju po 1.500 kn godišnje (ako je dijete u poludnevnom boravku) i 3.000 kn godišnje (ako je u cjelodnevnom programu), za svako dijete osnovnoškolskog uzrasta 1.500 kuna godišnje, a ako dijete pohađa produženi boravak 3.000 kn godišnje, za srednjoškolce roditelji dobivaju po 2.000 kuna godišnje, a za redovne studente koji nisu korisnici nekih drugih stipendija, po 5.000 kuna godišnje.
Osim za djecu i mlade, Dujmić je povećao i izdvajanja za umirovljenike s nižim primanjima, za koje je osigurano po 1.000 kuna (500 kuna božićnice i 500 kuna uskrsnice), besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje te povlaštene cijene parkiranja.
Dario Hrebak etablira Bjelovar kao grad broj jedan i primjer dobrih praksi:
Jedan od najaktivnijih i najkonkretnijih gradonačelnika u prvih šest mjeseci ovoga mandata definitivno je novi gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak. Prvi potez bio mu je interne naravi – naložio je provjeru diploma svih zaposlenih u gradskim poduzećima nakon što je Ministarstvo uprave naložilo provjeru diploma zaposlenika u Gradskoj upravi, te su otkrivene jedna lažna diploma i jedna lažna svjedodžba.
No, ono što je građanima Bjelovara i lokalnim poljoprivrednicima sigurno puno zanimljivije, važnije i korisnije njegov je prvi gradonačelnički projekt kojeg je pokrenuo u prvim tjednima mandata, a koji je nakon tri mjeseca sastanaka i dogovora rezultirao 'Bjelovarskim doručkom' zahvaljujući kojemu oko tri tisuće bjelovarskih osnovnoškolaca od ove školske godine u školama jedu isključivo domaću hranu uzgojenu na okolnim OPG-ovima. Hrebak je ovaj projekt pokrenuo u suradnji s tridesetak lokalnih OPG-ova udruženih u Udrugu voćara i povrćara Dar Bilogore i Pčelarskom udrugom Bjelovar, te je za njega on 'projekt svih projekata'. Hrebakov plan je bio proširiti ovaj projekt i na druge institucije, a u njega su se, doznajemo iz Grada Bjelovara, počeli uključivati i lokalni restorani.
Još jedna Hrebakova mjera koja je izazvala pažnju javnosti je uvođenje drastičnih kazni za alkoholiziranje na javnim mjestima u Gradu, pa se po novome opijanje na javnim površinama, po uzoru na mnoge svjetske gradove, kažnjava sa 3.000 kuna.
Karlo Starčević – odrekao se svih gradonačelničkih beneficija u korist studenata:
Poznati lički poduzetnik Karlo Starčević odmah se, nakon izborne pobjede i preuzimanja vlasti u Gospiću, odrekao plaće, mobitela, dnevnica i službenog automobila, te je najavio kako će taj novac iskoristiti za stipendiranje studenata. Osnovao je Fundaciju iz koje će se sa 12 tisuća kuna mjesečno, koliko iznosi gradonačelnička plaća u Gospiću, stipendirati najbolji gospićki studenti, i to po principu izvrsnosti, pa će student s najvišim brojem bodova primati 1.200 kuna mjesečno, a onaj 12. po broju bodova 500. Osim toga, Starčević je, unatoč katastrofalnoj financijskoj situaciji u Gradu kojega je naslijedio doslovno u predbankrotnom stanju, uveo i besplatne instrukcije iz matematike i fizike za srednjoškolce kojima subotom predavanja drže profesori sa zagrebačkog FER-a. Po prvi put u povijesti Gospića, uoči ovoga Božića isplaćene su i božićnice umirovljenicima i nezaposlenima čime Grad, kaže Starčević, na simboličan način želi pokazati da mu je stalo i da brine za svoje najpotrebitije građane.
Damir Mandić, gradonačelnik Karlovca – smanjio prirez i povećao pronatalitetne mjere:
Ni novi gradonačelnik Karlovca Damir Mandić nije dugo čekao na svoj prvi potez. Nekoliko tjedana nakon izbora najavio je smanjenje prireza sa 14 na 12 posto, te ukinuo naplatu parkiranja u određenim gradskim zonama. Smanjio je i broj upravnih odjela u gradskoj upravi, te pojačao EU odjel kako bi Grad što uspješnije koristio EU fondove za svoje buduće projekte.
I iako se Grad smanjenjem prireza odrekao oko tri milijuna kuna prihoda godišnje, u proračunu za 2018. Mandić je povećao potpore za novorođenčad sa dosadašnjih 1.000 na 1.500 kuna, osigurao besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce, te smanjio cijene vrtića za djecu nezaposlenih roditelja ili onih koji su na redovitom školovanju, te iz obitelji s troje i više djece.
Marko Jelić – smanjio dugove i pokreće povijesne reforme u Kninu, a budući da je u Šibensko – kninskoj županiji donosimo integralni tekst o njemu:
Novi gradonačelnik Knina, Marko Jelić od prvog dana izaziva veliku pažnju javnosti kao prvi nezavisni kandidat koji je, u jednoj od njihovih ključnih utvrda, uspio pobijediti HDZ. Ostvari li svoje najave, Jelić će u političku povijest ući i tako što će postati prvi gradonačelnik koji je uveo direktnu demokraciju, odnosno e-referendum. Gradonačelnik, naime, najavljuje posebnu aplikaciju pomoću koje će se građani Knina moći izjašnjavati o svim bitnim pitanjima i odlukama u Gradu. Za početak, mišljenje građana bilo bi savjetodavnog karaktera, no u trenutku kada postignu odziv preko 50 posto građana, Jelić i njegov tim planiraju mišljenje građana prihvatiti kao obvezujuće.
Što se, pak, konkretnih rezultata tiče, Jelić i njegov tim uspjeli su u šest mjeseci vratiti oko 2,5 milijuna kuna dugova koje su naslijedili od prethodne vlasti, te stabilizirati gradske financije – uredno izmiruju sve račune, nema više kašnjenja, a uspjeli su i zaposlenicima gradske uprave i ustanova osigurati regres, božićnicu i dar za dijete. Sve to postigli su, kažu, racionalizacijom troškova i postavljenjem prioriteta.
Zahvaljujući stabiliziranim financijama i većim prihodima koje u idućoj godini očekuju, Jelić i njegov tim odlučili su čak utrostručiti naknade za bebe, sa tisuću na tri tisuće kuna, a osim studentskih uveli su i učeničke stipendije.
Kristina Ikić Baniček, gradonačelnica Siska – prva građanima omogućila izravno sudjelovanje u kreiranju proračuna:
Iako gotovo svi gradovi krajem godine na različite načine pozivaju građane da se uključe u kreiranje proračuna za iduću godinu, te da daju svoje prijedloge i komentare, tek nekoliko njih su službeno prepoznati kao gradovi u kojima participativno budžetiranje doista funkcionira, a građani imaju priliku utjecati na kreiranje gradskih financija. No, Sisak je prvi i za sad jedini grad u Hrvatskoj koji je izradio posebnu aplikaciju pomoću koje građani doslovno s nekoliko klikova mišem mogu dati svoj prijedlog proračuna, što su građani itekako prepoznali. S aplikacijom je upoznato više od 10 tisuća građana (ovo je podatak samo za Facebook), njih više od 3 tisuće su pregledali i proučili prijedlog proračuna, a 346 građana je poslalo svoje amandmane, odnosno prijedloge na proračun temeljem kojih je gradonačelnica Kristina Ikić Baniček na kraju izašla s devet dodatnih amandmana koji su ugrađeni u konačni proračun izglasan na Gradskom vijeću.
Hrvoje Janči, gradonačelnik Đurđevca – prvi u povijesti održao 'volonterske' izbore:
ušao je u političku povijest Hrvatske jer je uspio održati izbore za mjesne odbore na volonterskoj osnovi, bez plaćanja naknada članovima biračkim odborima. Janči je raspisao natječaj za volontere u biračkim odborima uvjeren kako će se građani Đurđevca odazvati ovom pozivu. I bio je u pravu, na natječaj se javilo i više od traženih 150 članova biračkih odbora, a Grad Đurđevac uštedio je 55 tisuća kuna, koliko bi inače iznosile njihove naknade. Janči najavljuje kako će se ubuduće svi izbori u Đurđevcu provoditi na volonterskoj osnovi, te poziva ostale gradonačelnike da slijede njegov primjer.
Antonija Jozić – rekordnim izdvajanjem za poduzetnike osigurava daljnji rast zaposlenosti:
Još jedna izuzetno uspješna i produktivna godina je iza gradonačelnice Pleternice Antonije Jozić. Nakon što su, racionalnim planiranjem i upravljanjem troškovima, stabilizirali gradske financije i postigli uštede na razini od čak 6 milijuna kuna godišnje, Jozić i njezin tim osigurali su novac za niz novih projekata i programa. Po prvi put u svojoj povijesti Grad Pleternica tako je ove godine počeo sufinancirati udžbenike svim osnovnoškolcima, te je udvostručen broj studentskih stipendija.
Poljoprivrednicima Grad sufinancira čak 50 posto izrade EU projekata, a ove godine dobili su konačno i ispostavu Savjetodavne službe u kojoj na dnevnoj razini mogu dobivati sve informacije, savjete, te se bez troškova putovanja u samoj Pleternici mogu educirati o novim programima i projektima koji im se nude.
Grad Pleternica prošle je godine zabilježio najveći skok u broju zaposlenih u odnosu na 2015., otvoreno je oko 300 radnih mjesta, a da namjeravaju ostati u samom vrhu gradova s pozitivnim trendovima jamči odluka gradonačelnice kojom su poticaji za poduzetnike u 2018. povećani za čak deset puta, na rekordnih milijun kuna!
Vili Bassanese – prvi svoj djeci u gradu osigurao besplatne vrtiće
Grad Umag po brojnim je istraživanjima jedan od najnaprednijih i za život najpoželjnijih hrvatskih gradova, a u 2017. će ostati upamćen i kao prvi grad koji je osigurao besplatne vrtiće za svu svoju djecu za što je dobio i posebno priznanje i zahvalu UNICEF-a koji ga je istaknuo kao svijetli primjer svim ostalim gradovima. Uz činjenicu da su vrtići besplatni, ono što je gradonačelniku Viliju Bassaneseu a sigurno i roditeljima još bitnije jest činjenica da u Umagu više ne postoje liste čekanja već su u jednom od deset vrtića osigurana mjesta za svu djecu predškolske dobi. U Gradu se, pak, posebno diče nadstandardom u svojim vrtićima po kojemu jedna odgajateljica dolazi na prosječno osam djece.
Osim vrtića, Grad Umag ove je godine napravio iskorak i na području školstva, pa je – bez podrške Županije kao zakonskog osnivača, krenuo u realizaciju projekta Srednje škole koju će, ne postignu li konačno dogovor sa Županijom, sami financirati, a dovršetak planiraju 2019/20.
Uz jake pronatalitetne mjere, Grad Umag mladim obiteljima u ovoj je godini pomogao s 50 novih stanova za mlade u okviru projekta poticane stanogradnje.
Za svoja, pak, ulaganja u sport, sportsku infrastrukturu i sadržaje koje nudi građanima, Grad Umag ove je godine dobio posebno priznanje na razini EU-a, proglašen je Europskim gradom sporta 2018. (gradonačelnik.hr)
