Sidebar Menu

Datum objave: 14. Prosinac 2017

Zašto u Šibeniku nema izravnog sudjelovanja građana u formiranju proračuna?

Diana Ferić
Diana Ferić

Građani Šibenika, za razliku od građana Pazina, Pule, Malog Lošinja, Karlovaca, Rijeke i Siska ne mogu izravno utjecati na to kavi će biti rashodi gradskog proračuna. Najveći domet u demokratizaciji proračuna u Šibeniku je izdavanje brošure s pojednostavljenim prikazom proračuna koja se dijeli građanima.

 

Međutim, u spomenutim gradovima, na različite načine, funkcionira participativno budžetiranje odnosno građani izravno utječu na formiranje proračuna. Gradska vlast u Šibeniku nije se za to, na žalost, odlučila, a vjerojatno pritisnuta velikim projektima koje stalno spominju. Poznato je da je sudjelovanje građana u nečemu, svijest da utječeš na nešto što ti je bitno najveći motivirajući faktor i najbolji način da se izgradi lojalnost.

 

Dobar je primjer Grad Siska koji je, po pisanju portala gradonačelnik.hr, ove godine otišao korak dalje i izradio posebnu, prvu i jedinstvenu u Hrvatskoj, aplikaciju putem koje građani s nekoliko klikova predlažu raspodjelu proračunskih stavki i sredstava. Aplikaciju je pregledalo preko tri tisuće građana, a njih 350 uputilo je prijedloge koje je gradonačelnica kroz devet amandmana ugradila u proračun za 2018.

 

Od pionirskog pokretanja projekta participativnog budžetiranja u gradu Porto Alegre (koji sa širom okolicom broji oko 4 milijuna stanovnika) prošlo je 27 godina. Lokalna vlast tog brazilskog grada tada je počela slušati svoje građane te se odlučila da dio gradskog proračuna urede sami građani, odnosno krajnji korisnici usluga za koje su namijenjena proračunska sredstva. Od tada, broj gradova koji se barem u nekoj mjeri odlučio za ovu demokratsku inovaciju neprestano se povećava, i po nekim izvorima trenutno participativno budžetiranje funkcionira u preko 1.000 svjetskih gradova i organizacija. Isto tako, koliko se gradova odlučuje za ovaj projekt, toliko se i različitih modela participativnog budžetiranja javlja. Ipak, suština ostaje ista: pad povjerenja građana u institucije vlasti, ali i u politiku kao takvu, nastoji se pomoću elemenata transparentnosti, učinkovitosti, te na kraju, demokratičnosti vratiti na razinu potrebnu za zadovoljavajuće funkcioniranje lokalne samouprave.

 

Participativno se budžetiranje tako odnosi na izravno te aktivno uključivanje građana u donošenje odluka vezanih uz lokalni proračun, tj. uz dio koji rijetko prelazi 20 do 30 posto proračuna (odnosno, radi se o dijelu koji se odnosi na različita izravna izdvajanja građanima). Na taj se način, osim izlaska na izbore svake četiri godine, građanima omogućuje aktivno sudjelovanje u političkom životu lokalne zajednice.

 

Gdje je u ovoj priči Hrvatska? Pravni okviri za participativno budžetiranje neosporno postoje – odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predviđaju mogućnost „neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnih zborova građana“, kao i pravo predlaganja donošenja određenog akta predstavničkom tijelu. Usto, postoji i Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata čiji je krajnji cilj „olakšati interakciju s građanima i predstavnicima zainteresirane javnosti u demokratskom procesu, te potaknuti aktivnije sudjelovanje građana u javnom životu“. Međutim, posljednje istraživanje o transparentnosti i odgovornosti jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj nije ostavilo pozitivan dojam. Istraživale su se teme poput razine javnosti sjednica vijeća, javnosti rada i odluka jedinica lokalne samouprave, primjena Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s organizacijama civilnog društva te izravna participacija građana u odlučivanju. Ipak, istraživanje je ostavilo priličan prostor za napredak, a taj bi napredak svakako bio moguć upravo putem participativnog budžetiranja.

 

Pazin prvi otvorio proračun građanima

Iako već od listopada, dok se pripremaju gradski proračuni, većina gradova otvara javne rasprave i savjetovanja te na svojim službenim stranicama poziva građane da se svojim prijedlozima i primjedbama uključe u kreiranje proračuna, tek su Pazin, Pula, Karlovac, Mali Lošinj i Rijeka zasad prepoznati kao gradovi koji zadovoljavaju minimalne kriterije participativnog budžetiranja. Treba napomenuti kako su i ranije postojale određene inicijative kojima je namjera bila uključivanje građana u kreiranja proračuna, no Pazin, kao prvi u Hrvatskoj, postaje grad koji na jasan i vidljiv način aktivno uključuje svoje stanovnike u kreiranje proračuna. U partnerstvu s GONG-om, a kao dio EU projekta, Grad Pazin je prije tri godine krenuo s projektom PAZI(N) PRORAČUN! tako što je građanima ponuđeno da sami odluče u što će u proračunu za 2015. utrošiti 300 tisuća kuna namijenjenih za male komunalne akcije.

 

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam