Sidebar Menu

Datum objave: 04. Listopad 2017

Prezentacija projekta istraživanja i obnove tvrđave svetog Nikole: Nove spoznaje konzervatora

Diana Ferić
Diana Ferić

Dosadašnje aktivnosti koje se poduzete vezano za projekt istraživanja i obnove tvrđave svetog Nikole pod nazivom „Čuvar kanala sv. Ante – dodir s prirodom, istraživanje i  obnova tvrđave sv. Nikole“ predstavljene su danas šibenskoj javnosti. Napravljen je obiman posao tijekom kojeg su stručnjaci došli do niza zanimljivih spoznaja o tom spomeniku nulte kategorije koji je odnedavno pod zaštitom UNESCO –a. i pred kojim je restauracija. Projekt vodi Javna ustanova Priroda Šibensko – kninske županije, a istraživački elaborat izrađuje Hrvatske restauratorski zavod.

 

„ Valorizacija prostora tvrđave svetog Nikole počela je već izgradnjom šetnice u kanalu svetog Ante koja je bila prva faza tog projekta. Naš stav je od početka bio da se tvrđava mora sačuvati kakva jest i da se ne smije opterećivati nepotrebnim sadržajima. Druga faza je projekt izgradnje i uređenja Posjetiteljskog centra koji će biti na području Minerske te informativnog centra koji će se nalaziti pred ulazom u tvrđavu, a na tvrđavi će biti samo provedena konzervacija“, objasnila ej Anita Babačić, ravnateljica JU Priroda Šibensko – kninske županije. Po njezinim riječima prva faza je osiguranje minimalnih tehničkih uvjeta da boravak na tvrđavi bude siguran i da što prije bude otvorena posjetiteljima. Sklopljen je ugovor s Hrvatskim restauratorskih zavodom koji ej već izradi istraživačko – konzervatorski elaborat za obnovu plašta tvrđave,a sada se radi na istraživanju njezine unutrašnjosti.

 

Zanimljivu prezentaciju o nekim novim spoznajama vezanim za tvrđavu svetog Nikole, namijenjenu prvenstveno učenicima arhitektonsko – tehničkog odjeljenja Tehničke škole u Šibeniku održao je dr.sc Ivo Glavaš. On se osvrnu na četiri pitanja koja se stalno vezuju za tvrđavu. Po njegovim riječima dugo se nije znalo tko je projektirao tvrđavu svetog Nikole koja je građena za vrijeme renesanse i bastionskog je tipa. Sada se zna da je to čuvena talijanska obitelj arhitekata i kipara Sanmicheli.

 

„Nekad je iznad glavnog portala nakon završetka tvrđave sv. Nikole 1543. godine stajao natpis tome posvećen i na njemu je po svoj prilici bilo uklesano ime graditelja tvrđave. Natpisu danas nema ni traga, a u povijesne izvore koji donose njegov tekst nismo posve sigurni pa će ime graditelja ,autora projekta tvrđave i dalje golicati maštu znanstvenika no sigurno je da je to bila obitelj Sanmicheli“, istaknuo je dr.sc. Glavaš. Docent na Filozofskom fakultetu u Zadru Laris Borić definitivno je utvrdio da je na tvrđavi postojao lav koji je izradio kipar Paolo Sanmicheli.

„ Velika reljefna skulpture krilatog lava sv. Marka nekada se nalazila iznad glavnog ulaza u tvrđavu sv. Nikole. Tog lava su početkom 19. stoljeća s tvrđave bacile francuske vlasti, a ponovno je sastavljen iz tri komada i postavljen na atiku iznad glavnog portala tvrđave po nalogu austrijskog cara Franje I. Daljnja sudbina lava nakon što je ponovno bačen za vrijeme Kraljevine Jugoslavije potpuno je nepoznata“, napomenuo je Glavaš.


Istraživao se i kopneni ulaz u tvrđavu, ali nije pronađen tako da se, gotovo sa sigurnošću, tvrdi Glavaš, danas može kazati da vjerojatno nije ni postojao. Isto tako se mislilo da je u jednom prostoriji na tvrđavi bio zatvor no ispostavilo s eda je to barutana, kakva izvorna primjerice postoji na tvrđavi svetog Ivana u Šibeniku.

 

Hrvatski konzervatorski zavod obavio je obiman posao na istraživanju vanjskog dijela tvrđave,a rezultati su bitnu za obnovu tvrđave, kako je kazala Škevin – Mikulandra, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda. Tako su utvrdili da je ulazni portal građen u maniri renesanse i to od kamena iz Donjeg Humca. Podvodni dio tvrđave građen je tehnikom bunje, a dio iznad vode, izvorno od venecijske opeke, ali su u vrijeme austrijske vlasti rađene neke intervencije jer je pronađena crvena austrijska opeka. Do tvrđave je podignut na stijeni na kojoj se nalaze i donji topovski otvori. Na tvrđavi ima dosta povijesnih željeznih elemenata koje treba restaurirati.“Trenutno istražujemo unutrašnjost tvrđave u kojoj je izrazito prisutna kapilarna vlaga, odnosno u nju probija mora, a postoje velike naslage mikroorganizama koji je nagrizaju“,istaknula je.

 

Sutra će u Zagrebu biti svečano potpisan Ugovor kojim je JU Priroda dobila 2,6 milijuna kuna iz Eu fondova za izradu kompletne dokumentacije koja je nužna za obnovu tvrđave svetog Nikole.

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam