Sidebar Menu

Datum objave: 20. Rujan 2017

Invalidi kao građani drugog reda:Kod projektiranja građevina i javnih prostora o njima se ne misli

Diana Ferić
Diana Ferić

Da nema Josipa Blaževića iz Udruge sveti Bartolomej iz Knina osobe s invaliditetom u Šibensko – kninskoj županiji trebali bi ga izmisliti budući da je „apsolvirao“ sve probleme vezane za nepristupačnost građevina i institucija u Županiji za invalide, da je popisao i fotografirao sve građevine i javne površine koji su invalidima nedostupni te točno zna što bi kod kojeg projekta i objekta trebalo napraviti kako bi im invalidi mogli prići i kako bi bili izjednačeni s ostalim građanima. Sada to ni u kom slučaju nisu. Zanimljivo je da su svi gradonačelnici i načelnici potpisali Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, ali malo toga su iz nje proveli. Među građanima Hrvatske je čak 11 posto invalida.

 

Naime, Blažević je sve to na konkretnim primjerima elaborirao na okruglom stolu koji je pod nazivom "Pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti: Šibensko – kninska županija po mjeri čovjeka, da ili ne?" održan danas u Gradskoj knjižnici u Šibeniku. No što mu vrijedi sav trud kada na njegova upozorenja i zamolbe gotovo nitko ne odgovara.
Na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici Udruge Aurora koja okuplja osobe oboljele od cerebralne paralize, dječje paralize i ostalih oblika tjelesnog invaliditeta, Udruga osoba s invaliditetom Sveti Bartolomej, te udruge Kamenčići i Udruga slijepih Šibensko – kninske županije, a nazočna je bila i sve moderirala  Anita Škugor Kodžoman, ravnateljica HZZO u Šibeniku koja je u dva navrata zbog teških ozljeda noge bila teško pokretna i na svojoj koži se uvjerila kako Šibenik nije skrojen po mjeri invalida, a to znači ni čovjeka. Odazvali su se predstavnici Županije i to zamjenici župana Nikola  Blažević i  Darija Puljić te pete gradova, ali niti jedne općine.

„Nama ne treba ništa nego da se poštuje Nacionalna strategija o pravima invalidnih osoba, Zakon i pravilnici koji osobama s invaliditetom jamče jednako dostupnost svij javnih sadržaja“, kazao je Blažević. Dodao je kako je u 10 godina jedino, zahvaljujući Aniti Škugor Kodžoman, osiguran normalan pristup invalidima u ispostavi HZZO –a u Kinu u kojoj postoji i WC za invalide.

 

Iznio je niz primjera na kojima se jasno vidi da kod projektiranja i izgradnje objekata nitko ne razmišlja o invalidima. Primjerice, nogostup koji je kod šibenske bolnice izgradila bivša koalicijska vlast s SDP –om koji je neprilagođen invalidima na što je Blažević upozorava. Nije trebalo puno da se to ispravi, ali nitko ga nije poslušao. U isti koš idi u Stari pazar u Šibenik i plaža Banj na koje nema rampe za invalide. Nedostupne su i tvrđave sveti Mihovil i Barone što je neshvatljivo budući da su nedavno uređene i da je za njih novac dala EU.

 

Blažević je kao primjer nerazumijevanja potreba invalida pokazao prilaz koji je napravljen u jednom hotelu u Solarisu koji, s obzirom na uspon odnosno nizbrdicu, ne bi svlada ni zdrav čovjek. Jedna od svježijih primjera je kip Gospe od Loreta u Primoštenu do kojeg invalidi ne mogu doći, a projektant se opravdava da su jedna dobili uvjete za podizanje tog kipa i da bi to s prilazom invalida bilo još složenije. O invalidima se nije razmišljalo ni kada se projektirala šetnica u kanalu svetog Ante.

 

U razgovoru u kojem su sudjelovali i predstavnici nekih stručnih služba Šibensko – kninske županije i Grada Knina pokazalo se da je uzrok većine problema to što se kod projektiranja objekata ne predvidi zakonom utvrđen pristup za invalide. Službenici koji izdaju građevinske dozvole nisu to dužni provjeravati već moraju ovlaštenim projektantima vjerovati na riječ da su to u projektu predvidjeli, a u većini slučajeva to ne bude tako.

 

Predsjednik šibenske Društva arhitekata  Dario Crnogaća  koji je također bio na okruglom stolu kazao je da ne može vjerovati da je na građevinama napravljeno toliko propusta jer je, ako projektanti poštuju sve potrebne uvjete i kriterije, nemoguće da se to događa.

 

 

Zaključeno je da bi sustavno u Zakonu, trebalo predvidjeti na koji način će se kontrolirati poštuju li se kod gradnje kriteriji pristupa za invalide.
„Ako se vodi računa da se poštuju uvjeti za priključenje na infrastrukturu ili pak minimalni higijensko – sanitarni uvjeti zašto je problem posveti računa i o uvjetima koje propisuju propisi vezani za prava invalida“, s pravom se zapitao jedna od nazočnih na tom okruglom stolu.

Nova Nacionalna strategija o pravila invalida donesena je u travnju ove godine, ali još nije pravo ni objavljena, a kamo li da je Šibensko – kninska županija po njoj donijela svoju strategiju. Predstavnik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Marko Gotovac kazao je da je ta strategija skup lijepih želja te da su do sada postojala povoljna zakonska rješenja, ali je problem u tomu što ih se nije poštivalo.

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam