Datum objave: 03. Rujan 2017

Zračnoj luci Split (ipak) ime Šibenčanina Fausta Vrančića?

Diana Ferić
Diana Ferić

Prijedlog prof. dr. sc. Gojka Nikolića Dade, da Zračna luka Split dobije ime znamenitog Šibenčanina Fausta Vrančića ipak bi mogla biti ostvarena nakon što je dvije godine bila prešućivana i zanemarivana. Ta sjajna zamisao ponovno je aktualna, ovoga puta uz izravnu potporu Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti.

Osim toga, za razliku od 2106. godine kada se o inicijativi Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i dr. sc. Gojka Nikolića da se Zračna luka Split zove Zračna luka Faust Vrančić, nitko nije očitovao, sada su je, podržali Šibenik, Trogir i Kaštela te Šibensko – kninska županija, a očekuje se da će je prihvatiti Grad Split i Splitsko – dalmatinska županija.

Podsjetimo prof. dr. sc. Gojko Nikolić ideju da Zračna luka Split dobije ime Fausta Vrančića dobio je nakon što je 2015. godine UNESCO 400. obljetnicu tiskanja knjige „Novi strojevi“ Fausta Vrančića uvrstilo među najvažnije svjetske događaje, a 2016. godinu proglasio godinom Fausta Vrančića.
Njegovu ideju podržala je Akademija tehničkih znanosti Hrvatske te je 9. ožujka 2016. godine taj prijedlog službeno uputila Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Splitsko - dalmatinskoj Županiji i tadašnjem splitsko – dalmatinskom županu Zlatku Ževrnji, Upravi Grada Trogira i gradonačelniku Trogira Anti Stipčiću, upravi grada Splita i tadašnjem splitskom gradonačelniku Ivi Baldasaru.
Na taj dopis odgovorila je samo Hrvatska akademija znanosti umjetnosti dok Ministarstvo, a Split i Trogir nisu čak ni potvrdili da su ga primili.
Faustov rodni grad Šibenik kao ni Grad Vodice, na čijem je otoku Prviću izgrađen Memorijalni centar Fausta Vrančića, tada nisu bili izravno uključeni u ovu inicijativu pa se o njoj nisu ni očitovali.

Činilo se da je će ta lijepa ideja koja ima golemi značaj i neprocjenjivu vrijednost, ostati neostvarena i pasti u zaborav, ali je neočekivano obnovljena i izgledno je da bi (ipak) mogla biti ostvarena.

 


Inicijativa Akademije tehničkih znanosti Hrvatske,

koju je potaknuo prof. dr. Gojko Nikolić – Dado, glasi:

UNESCO je 2015. godinu proglasio godinom Fausta Vrančića u povodu 400. godišnjice tiskanja knjige „Machinae novae“, našeg Leonarda, jednog o naših najvećih izumitelja, lingviste, književnika, filozofa, diplomate, a 2016. godine bit će obilježena 400. godišnjica njegove smrti. Pri tome valja istaknuti da je tijekom prošle godine Akademija tehničkih znanosti Hrvatske jedina u Hrvatskoj, na razini države, dostojno obilježila 400. godišnjicu izdavanja knjige „Machinae novae“ tog znamenitog hrvatskog stvaratelja.
Akademija je prepoznala značaj te obljetnice i potaknula, organizirala i financijski poduprla izdavanje knjige „Život i izumi Fausta Vrančića“, dr. sc. Gojka Nikolića, koja mnogim novim činjenicama daje vrstan prilog prepoznavanju Vrančićeva izuzetnog doprinosa čovječanstvu i ugledu svoje domovine te reafirmaciju njegovog djela koje je skoro završilo u povijesnom prešućivanju i zaboravu.

Kao i mi, i mnogi drugi narodi se odužuju svojim znanstvenicima i velikanima iz povijesti nazivajući svoje velike aerodrome njihovim imenima. Poznat je međunarodni aerodrom Leonardo da Vinci u Rimu, međunarodni aerodrom u Bagdadu nosi ime Abbasa Ibn Firnasa arapskog izumitelja, inženjera i pjesnika iz 9. stoljeća, a aerodrom u Surčinu pokraj Beograda dobio je ime po velikom znanstveniku Nikoli Tesli.

Postoji poveznica Fausta Vrančića i zrakoplovstva preko njegovog izuma padobrana koji je po svim elementima jednak suvremenom padobranu. Slična je situacija bila jedan od razloga davanja aerodromima imena Leonarda da Vincija i Abbasa Ibn Firnasa jer su jedan i drugi radili su na izradi letjelica, odnosno krila za let poput ptica.

Odabir Zračne luke Split, koja je u predjelu Resnik u neposrednoj blizini Trogira, ima također dodatno značenje. Osim što je Faust Vrančić Dalmatinac porijeklom Šibenčanin, on je po baki Margareti i Trogiranin. Njegova baka bila je sestra biskupa Ivana Statilića, Trogiranina, jednog od značajnih imena Hrvatske povijesti.

Na poticaj dr. sc. Gojka Nikolića, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske smatra da je sada dobra prigoda je da se u ovoj ili najkasnije u idućoj godini, koje su obilježene godišnjicama vezanim za ime Fausta Vrančića, odužimo jednom od naših najvećih velikana na dostojan način nazivajući Zračnu luku Split njegovim imenom. Time bi se na originalan način populariziralo njegovo ime, a posebno istaklo njegovo porijeklo, jer ne treba zaboraviti da ga često svojataju Mađari i Talijani.

Držimo da bi Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, kao najznačajnija znanstvena institucija u Hrvatskoj, koja okuplja najistaknutije znanstvenik svih područja svojim značajem i ugledom trebala potpomoći inicijativi Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, jer Faust Vrančić nije samo izumitelj u tehničkom području, on je jedan od naših prvih i najznačajnijih lingvista. Njegov peterojezični rječnik je prvi hrvatski rječnik. K tome treba dodati i njegova filozofska djela i rasprave.

Isto tako, smatramo da bi inicijativu trebalo poduprti i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture osobito nakon uspješne inicijative da se zračna luka Zagreb nazove prema prvom hrvatskom predsjedniku, dr. sc. Franji Tuđmanu.

Također smatramo da i predstavnici lokalne samouprave, Splitsko-dalmatinska Županije, Uprave grada Trogira i Uprave grada Splita trebaju poduprti i provesti ovu vrijednu inicijativu.

Stoga Vas molimo da nas izvijestite o Vašim razmišljanjima te da zajedničkim snagama izborimo da se Zračna luka Split nazove Zračnom lukom Faust Vrančić.
S poštovanjem,
predsjednik
Akademije tehničkih znanosti Hrvatske
prof. dr. sc. Vladimir Andročec

 

Iz kategorije: Vijesti