Film „Princeza koralja“ snimljen 1937. godine najvećim dijelom na otoku Zlarinu, neizbrisivo duboko urezan je u zavičajni identitet Zlarina i Šibenika iako ga nakon premijere 1938. godine ni Zlarinjani ni Šibenčani nikada više nisu vidjeli. Taj zabavni igrani film za Zlarin, te manjim dijelom za Split i Hvar, ima vrijednost i značaj dokumentarnog filma jer su na njemu sačuvane žive slike tih gradova kakvi su bili prije 80 godina.
Obnovljena kopija „Princeze koralja“ bit će prikazana večeras 19 sati u kinu „Valli“ u sklopu projekta „Vremeplov“ ovogodišnjeg Pula Film Festivala. Ta projekcija povijesni je povratak jednog od najzanimljivijih filmova snimljenih u Hrvatskoj u razdoblju između dva svjetska rata. Iako taj film ima i izniman značaj za Grad Šibenik jer pripada fundusu njegove kulturne i filmske baštine, večeras u kinu „Valli“ neće biti službenih predstavnika Grada Šibenika i šibenskih kulturnih institucija kao što ih nije bilo ni jučer na promociji zbornika filmografskih članaka o snimanju „Princeza koralja“. U tom zborniku „Princezu koralja“ analiziraju filmski arheolozi Dejan Kosanović i Daniel Rafaelić, a šibenski novinar i publicist Stanko Ferić podsjeća na dane snimanja tog filma na Zlarinu 1937. godine te zgode, nezgode i atmosferu koja je vladala na premijeri „Princeze koralja“ u Šibeniku 1938. godine.
Integralni tekst o tim zanimljivim i uzbudljivim danima kada je Zlarin bio autentična kulisa, a Zlarinjani statisti na snimanju jednog od najuzbudljivijih filmova toga doba koji u kolektivnoj memoriji žitelja šibenskog kraja na čudesan način živi i danas, objavljen je u novom broju časopisa „Volim Šibenik“.
Osim teksta Stanka Ferića, stvaranju zbornika „Princeza koralja“ doprinos su dali šibenski kolekcionar Igor Radin i Hela Bulat, nasljednica fotografske baštine znamenite šibenske fotografske radnje „Foto Hella Bulat“ i fotografa Ante Bulata koji je ovjekovječio prizore snimanja „Princeze koralja“ na Zlarinu.
