Sidebar Menu

Datum objave: 09. Ožujak 2017

Pozadina slučaja gospodarskog kriminala u okvirima Jadranske banke

Šibenik News
Šibenik News

Serija uhićenja bivših čelnika i ljudi povezanih s Jadranskom bankom najnovija je epizoda sage koja traje u Šibeniku već nekoliko godina.


Šibenska je policija zbog sumnje u gospodarski kriminal u utorak uhitila Ivu Šinka, bivšeg predsjednika Uprave Jadranske banke, te članove tadašnje Uprave Mariju Trlaju i Mirka Goretu, kao i građevinskog poduzetnika iz Čakovca Nikolu Žnidarića.

 

Kako je priopćila policija, Šinko kao predsjednik Uprave, Trlaja kao njegova zamjenica te Goreta kao član Uprave, na poticaj Žnidarića kao odgovorne osobe čakovečke tvrtke, odobrili su isplatu dva nenamjenska kredita i jednog faktoringa toj tvrtki u iznosu od oko 35,3 milijuna kuna. S kamatama, šteta za banku procjenjuje se na 42,5 milijuna kuna.

 

Čakovečki poduzetnik Žnidarić, prema podacima Poslovne Hrvatske, povezan je sa šest kompanija. Od toga su dvije lani brisane iz Sudskog registra, jedna je u blokadi, a tri posluju.

 

Žnidarić nekretnine, prema posljednjim javno dostupnim podacima, imaju oko milijun kuna prometa u 2015., četiri zaposlena i gubitak od 79.000 kuna. Godinu ranije tvrtka je imala prihod od samo 28.000 kuna, dok joj je rekordna bila 2013., s prihodom od 7,6 milijuna kuna i dobiti od 5,2 milijuna kuna.

 

Povezana tvrtka Nigra, koja je brisana lani, imala je promet veći od milijun kuna u 2011. te nakon toga nije prijavljivala prihod. Ista tvrtka u 2012. prijavila je gubitak od 1,7 milijuna kuna.

 

Zanimljivo poslovanje imao je i Žnidarić konzalting, također brisan lani. On je 2011. imao više od sedam milijuna kuna prihoda, a u iduće dvije godine po dva milijuna kuna. Od 2011. imao je simboličnu dobit i gubitak, no zato je 2015. završio s prijavljenim gubitkom od 11,5 milijuna kuna.

 

Tu su još i tri tvrtke za koje nema dostupnih podataka na Poslovnoj Hrvatskoj – Nikola Konzalting, Ksan d.o.o. i Varewo d.o.o.. Tvrtka Nikola Konzalting, po Poslovnoj Hrvatskoj, nema prijavljenih prihoda, rashoda ili dobiti, no ima zanimljivu stavku u bilanci: pod stavkom kratkotrajna imovina - zalihe navodi se imovina vrijedna 41 milijun kuna. Podsjećamo, osumnjičene u ovoj aferi tereti se da su banku oštetili za 35 milijuna kuna isplatom kredita na račun jedne od Žnidarićevih tvrtki.

 

Sama Jadranska banka od 2011. do 2015. gotovo je prepolovila prihode. Oni su prije šest godina iznosili 180 milijuna kuna, dok su 2015. spali na 100 milijuna kuna. Samo u 2015. poslovali su s gubitkom od 271 milijun kuna. Inače, ta banka zapošljava 198 ljudi. 

 

Njen bivši šef Uprave Ivo Šinko 2007. godine primio je nagradu za najboljeg bankara u Hrvatskoj. Nagradu mu je dodijelio britanski časopis Finance Central Europe. Prije nego što je banku preuzela sanacijska predsjednica Nensi Marin vodili su je i Boris Teški te Ivica Džapo.

 

Što se tiče Mirka Gorete, on je bio član Uprave Jadranske banke, a u travnju 2016. postao je i član SDP-ove 'šibenske vlade u sjeni' te je imenovan predsjednikom Odbora za financije. 'Šibenska vlada u sjeni' osnovana je kako bi konkurirala HDZ-u u predizbornoj kampanji, a Goreta je svojevremeno bio i Vladin povjerenik za Grad Šibenik.

 

Zbog problema u poslovanju u Jadranskoj banci nagomilali su se gubici veći od 300 milijuna kuna, a čitava imovina vrijedila je 25 milijuna kuna od ukupnih obveza banke.

 

Zato je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) još u listopadu 2015. pokrenula sanaciju koju je predložio Savjet HNB-a jer je utvrdio da 'propada'. Banka za koju se govorkalo da 'ne zna dati kredit manji od 40 milijuna kuna' tako je dobila sanacijsku upravu.

 

Savjet HNB-a utvrdio je da je u javnom interesu to da se banka sanira kako se osiguralo kreditiranje i normalan tijek platnog prometa u Šibensko-kninskoj županiji i zaštitilo javni novac. Sanacija je drugim riječima jeftinija od stečaja jer je DAB preuzeo banku, pretvorio potraživanja vjerovnika u temeljni kapital i sam potražio nove vlasnike.

 

Bivši vlasnici banke de facto su izvlašteni, a kuriozitet je to da se među najmanjim dioničarima - dakle tvrtkama, obrtnicima i drugim štedišama čiji štedni ulozi ne podliježu osiguranju do protuvrijednosti od 100 tisuća eura - nalazi nekoliko desetaka javnih ustanova, mahom s područja Šibenika i Šibensko-kninske županije. One nisu uspjele na vrijeme povući svoje depozite pa su prisilno postale dioničari Jadranske banke.

 

DAB za Jadransku banku traži 50 milijuna kuna, a do srijede je bio otvoren postupak prikupljanja ponuda, nakon čega će odabrati najbolje investitore i donijeti odluku o tome tko će doista preuzeti tu banku.

 

Jadranska banka je, inače, prva hrvatska banka koja u posljednjih petnaest godina umjesto u stečaj ulazi u proces državne sanacije, i to u skladu s europskom shemom sanacije malih banaka čija je imovina manja od 1,5 milijardi eura, odobrenom upravo krajem prošle godine od Europske komisije.

 

U listopadu prošle godine kumulativni gubitak banke procjenjivao se na oko 322 milijuna kuna, no nakon neovisne procjene konzultantske tvrtke Deloitte narastao je na čak 846 milijuna kuna. S druge strane, sanacija je svejedno proglašena jeftinijim rješenjem jer se čak 1,9 od ukupno 2,1 milijarde kuna depozita odnosi na građane - pa bi država u slučaju isplate osiguranih štednih uloga morala potrošiti oko milijardu i pol kuna.

 

No tvrdi se da ovako sanirana banka može nesmetano nastaviti poslovati i u slučaju da se za nju ne pronađe zainteresirani kupac, odnosno da će biti 'zdrava i solventna'. Dosad je, po podacima HNB-a, ona zauzimala oko jedan posto bankarskog tržišta.

 

Po svemu sudeći, svoje udjele u banci izgubili su dioničari koji su prije dvije godine sudjelovali u neuspješnom pokušaju dokapitalizacije - između ostalih šibenski Vodovod koji je uložio pet milijuna kuna. S druge strane, ova banka je najveći vjerovnik šibenskog TLM-a i tek treba vidjeti kako će se riješiti taj problem.

 

Izvor: Tportal.hr


 

 

Iz kategorije: Vijesti

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam