Datum objave: 07. Ožujak 2017

Odlučeno tko je prva "Šibenska grandeca", proglašenje sutra u Muzeju grada Šibenika

Diana Ferić
Diana Ferić

Posebno Povjerenstvo u kojem su novinarke Živana Podrug i Katarina Rudan, kao predstavnice medije koji su bili pokrovitelji, Senka Bilać, predstavnica Šibensko – kninske županije, Danijel Mileta, predstavnik Grada Šibenika, Diana Ferić, predstavnica Udruge Vilim Šibenik, Željko Krnčević, predstavnik Muzeja grada Šibenika i dopisno Dino Karađole, direktor Turističke zajednice Grada Šibenika izabrali su danas, između 10 nominiranih žena, su prvu „Šibensku grandecu“ koja će biti proglašena sutra, 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, na svečanosti u Muzeju grada Šibenika.

 

Riječ je o projektu koji su po uzoru na „Splitski i cvit“ i poticaj njegove začetnice Šibenčanke sa splitskom adresom Milene Martinić organizirali Udruga Volim Šibenik i Muzej grada Šibenika kako bi pozornost javnosti svratili na samozatajne žene koje volonterski rade za dobrobit zajednice i kvaliteti života u njoj. Naziv projekta nastao je po uzoru na pjesmu „Šibenska grandeca“ za koju je tekst napisao Dinko Škevin, a glazbu Dušan Šarac, a priznanje će prvoj šibenskoj grandeci sutra uručiti upravo Dinko Škevin.

 

Podsjećamo na nominirane:

 

Ljiljana Stamenković
Ljiljana Stamenković, je po struci nastavnica razredne nastave, ali je u Šibeniku poznatija kao modna koreografkinja koja je odgojila mnoge naraštaje manekenki i misica. Za priznanje „Šibenska grandeca“ nominirana je prvenstveno zbog svog dugogodišnjeg rada s djecom i mladim djevojkama koje je uvela u svijet mode i manekenstva, dajući sve vrijeme toj profesiji poseban dignitet te zbog toga što je u Šibeniku volonterski organizirala ili odradila veliki broj modnih revija i raznih poticajnih događanja.
 

Danći Mihovilčević
Danći Mihovilčević, doktorica medicine, anesteziologinja u Općoj bolnici Šibenik ušla je u anale šibenske gimnazije jer je uspjela treći i četvrti razred završiti u jednoj godini, a studij medicine upisati već sa sedamnaest godina. Tu ambiciju i upornost zadržala je do danas jer unatoč odgovornom i stresnom poslu anesteziologa, kao majka dvoje djece i baka volonterski radi na dužnosti predsjednice županijske Lige za borbu protiv raka, a k tome oboljelima od malignih bolesti dragovoljno pomaže savjetima o terapijama i lijekovima da lakše podnesu svoju tragičnu sudbinu i ublaži im boli koje trpe.
 

Jagoda Sablić
Kada bi se zbrojili svi projekti na kojima je proteklih 26 godina radila, i to isključivo volonterski, Jagoda Sablić, izvršna suradnica - producentica u Uredu Međunarodnog dječjeg festivala, bi sigurno bila na prvom mjestu u Šibeniku među onima koji svoje vrijeme, trud i kreativnost ulažu u dobrobit zajednice. Jedno od priznanja joj to što je nominirana za "Šibenku grandecu", priznanje kojim se želi promovirati upravo takve žene. Najveći dio toga što je ta spisateljica za djeci i mlade i ilustratorica napravila i što radi uglavnom je posvećeno ženama, djeci i mladima te Šibeniku kojeg neizmjerno voli.

Majda Ivanda
Ako su mogli Albert Einstein,Winston Churchill, Leonardo da Vinci, Pablo Picasso, Marlon Brando, Tom Cruise i mnoge druge poznate i uspješne osobe zašto ne bi mogla u životu uspjeti i šibenska djeca s disleksijom i disgrafijom? To je bio motiv je s kojim je Majda Ivanda, medicinska sestra i predsjednica Udruge „Izvor Ljubavi“, prije deset godina pokrenula svoju misiju pomaganja našoj djeci s takvim teškoćama. Zahvaljujući njoj danas se o disleksiji se zna puno više, taj do tada gotovo nepoznat hendikep dobio je pravo javnosti, a velikom broju djece omogućen je normalan život i školovanje. Posebno je vrijedno to što su joj se u toj misiji pridružile brojne Šibenčanke i Šibenčani voljni raditi za opće dobro.

Ivanica Belamarić
Ivanica Belamarić, ravnateljica Gimnazije Antuna Vrančića, prva žena na čelu te srednjoškolske ustanove stare više od stoljeća, odradila je gotovo četiri mandata na toj funkciji i ima najduži staž nakon znamenitog profesora Ive Livakovića, koji je na toj dužnosti bio čak trideset godina. Netipična je, kako po načinu na koji je vodila tu srednjoškolsku instituciju, tako i po svom originalnom stilu odijevanja i nekonvencionalnom ponašanju, ali je zaslužna i za niz projekata koje je provela šibenska gimnazija, a koji su šibenskim učenicima omogućili uspješan nastavak obrazovanja i značajne stručne i akademske karijere.

Sonja Ninić Ševo
Sonja Ninić Ševo, već je više od 10 godina na čelu Udruge "Kamenčići" koja skrbi o osobama s intelektualnim teškoćama. To je jedne od najaktivnijih i u javnosti najvidljivijih šibenskih udruga, a zahvaljujući njoj i toj udruzi u kojoj su okupljeni i roditelji djece s intelektualnim teškoćama šibenska javnost postala je senzibilizirana za njihove potrebe i pravo da ih se uključi u svakodnevni život. Kvaliteta njihovog života i života njihovih obitelji se poboljšala,a ta je civilna udruga bila pionir u nekim projektima poput uvođenja asistenata u nastavi i slično. Majda Ivanda je u tu misiju krenula vođena osobnim iskustvom majke djeteta s intelektualnim teškoćama te je tako i vlastitim primjerom pridonijela ostvarivanju plemenitih ciljeva.

Zdenka Bilušić
Zdenka Bilušić, voditeljica Centra za vizualnu umjetnost Gradske knjižnice Jurja Šižgorića, likovna umjetnica i pedagoginja, već je dug prisutna u šibenskom kulturnom i javnom životu Šibenika kao likovna kritičarka, organizatorica brojnih izložaba, promotorica šibenske baštine, pogotovu među djecom i mladim, urednica dječjeg programa na Međunarodnom dječjem festivalu, predsjednica Matice Hrvatske i članica niza lokalnih kulturnih institucija koje daju pečat kulturnoj politici Šibenika. Poznata je po nizu inovativnih i kreativnih projekata te kreativnom prosvjetiteljskom radu ali i po tomu što ima jasne stavove o svim za lokalnu zajednicu bitnim pitanjima koje bez ograda i servilnosti prema bilo komu javno i argumentirano iznosi.

Sestra Fortunata
Sestra Fortunata predstojnica je samostana sestara benediktinki sv. Luce u Šibeniku koje je šibenski biskup u miru msg. Ante Ivas opisao kao zaštitnice povijesti i duše Šibenika. Iza zidova svog gotovo pet stoljeća starog samostana sestre benediktinke skromno žive, mole i rade, što je osnovni postulat njihovog reda, istodobno čineći neizmjernu opću korist. One nenametljivo, ali čvrsto štite i promiču šibensku povijesnu baštinu i ukazuju na njezinu bezvremensku vrijednosti. One su, suvremenim jezikom rečeno, brend. Stoga ne čudi što je voditeljica tog samostana, časna sestra Fortunata, rođena kao Rosa Spahija, među prvima predložena za priznanje "Šibenska grandeca" i što je jedna od deset nominiranih žena koje je izabralo posebno povjerenstvo.

Vlasta Mesić
Vlasta Mesić, tajnica Udruženja obrtnika Šibenika, rođena ja Karlovčanka, ali već 38 godina dokazuje da se ne trebaš roditi Šibeniku roditi da bi ga volio i radio za njegovu dobrobit. Ona je spiritus movens i glavni operativac svih akcija koje je u proteklih tridesetak godina organiziralo Udruženje obrtnika – MOGS, „Figurin“, Zavičajni suvenirski kutak, Uskršnji doručak, Sajam u srednjovjekovnom Šibeniku, „Naše malo veliko blago“... Za svoj predani rad prošle je godine s Udruženjem dobila Posebno priznanje, te osobno Veliku nagradu „Stvaratelji za stoljeća“ za doprinos promociji poduzetništva u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi koju joj je dodijelio Međunarodni komitet stručnjaka i znanstvenika iz devet zemalja. Vlasta Mesić, osim toga, bila je tajnica Konferencije za rehabilitaciju invalidnih osoba Šibenika, Drniša i Knina te tajnica Saveza slijepih te jedna od organizatorica sportskih igara slijepih.

Blanka Lučić
Blanka Lučić pročelnica je šibenske stanice Hrvatske gorske službe spašavanja i za sada jedina žena na takvom mjestu u Hrvatskoj, a za priznanje "Šibenska grandeca" predložili su je kolegice i kolege koje predvodi. Po struci je medicinska sestra. Dvanaest godina radila je u Švicarskoj u kojoj je živjela sa suprugom i troje djece. U Hrvatsku se vratila 2000. godine i nastanila u Vodicama gdje se počela baviti turizmom. Od malih nogu je vezana za prirodu, a planinarenje je zavoljela zahvaljujući svom ocu. te ljubavi pretvorila je u misiju dragovoljnog pomaganja i spašavanja stradalih, izgubljenih i ugroženih osoba s planina, iz spilja i jama, riječnih bujica, ruševina... bez bilo kakve naknade osim spoznaje da se pomažući drugima čini dobro sebi.
 

Iz kategorije: Vijesti