Karl Marx je bio punker svog doba, ako punk shvaćamo kao bunt protiv postojećeg stanja, kazao je na promociji svoje knjige Marx nije mrtav, koja je upravo izašla iz tiska novinar Damir Pilić pa je upravo zbog toga i naziv te knjige analogija s poznatim sloganom „punk is not dead“. Pilić je u knjizi sabrao razgovore s nekadašnjim profesorima marksizma u Hrvatskoj, u srednjim školama i na fakultetima te s nekoliko marksista iz Grčke. Među njegovim sugovornicima je i primjerice Mira Ljubić Lorger koja je nakon uspostave hrvatske države prošla kalvariju sa svojom obitelji , ali i Željko Puhovski te Zdravko Tomac, koji se od marksiste preobrazio i nacionalistu, istaknuo je Pilić. Zanimljiva je bila njegova priča o grobu Karla Marxa u Londonu koji je posjetio prvi pt 1997. Godine kada je na njemu susreo samo jednog psihijatra iz SAD –a koji je liječio svoje pacijente zahvaljujući i Marxovoj teoriji otuđenja, a kada je ove godine drugi put bio na njegovom grobu bio je ne samo veliki broj posjetitelja već se to groblje brendiralo kao groblje na kojemu je pokopan Karl Marx iako su tu grobovi niza drugih poznatih osoba. Marxovo učenje sve zanimljivijim postaje i mladim generacijama u SAD –u , istaknuo je Pilić. Veliko zanimanje posjetitelja FALIŠ –a izazvalo je i predavanje Postkapitalizam britanskog novinara, ljevičara Paula Masona o čemu je i napisao i knjigu. On pozitivno gleda na informatičku revoluciju koja je stvorila uvjete za ekonomiju dijeljenja, novu ekonomiju u kojoj tržište, političke i financijske elite te država više nisu važni već suradnja među ljudima koja se temelji na besplatnim uslugama koje pruža informatička tehnologija te se briše granica između klasičnog radnog vremena i slobodnog vremena. Automatizacija i robotizacija u proizvodnim djelatnostima mnoga zanimanja, njih više od 50 posto čini nepotrebnima. Za njega je taj proces jednako značajan u povijesti ljudskog roda kao i izum kompasa ili tiskarskog stroja.
Sinoć je predstavljen i projekt Muzeja oslobođenja od fašizma dalmacije koji bi trebao biti otvoren u Šibeniku. Snažan pljesak dobio je poznati antifašist Ante Jelska koji je zagazo i 90. desetljeće, koji je bio u publici. Podsjetio je u svom istupu na važnost antifašističćkog pokreta u Hrvatkoj na čelu s Josipom Brozom Titom. Riječ je o čovjeku koji je bio u čeliji s Radom Končarom. " Živio sam u Ulici žrtava fašizma u Splitu koja je preimenovana i Ulicu kneza Višeslava za kojeg nema niti jedna povijesna činjenica. Čega se mi sramimo?", upitao se Jelaska i za svoj stav da je najgori oblik totalitarizma nacionalizam zaradio dugotrajan pljesak publike.
