„Nacija koja ne cijeni svoju prošlost neće imati ni svoju budućnost i zato upoznajte svoju kulturnu baštinu i na njoj gradite svoju budućnost“. Tim je riječima Željko Burić, gradonačelnik Šibenika otvorio radionički dio Međunarodnog znanstvenog skupa zaštite kulturne baštine od katastrofa, posvećen knjižničaru i kulturnom povjesničaru Milivoju Zeniću, čuvaru šibenske baštine i dugogodišnjem ravnatelju Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić”.
Šibenik je danas domaćin radionica organiziranih u sklopu trodnevnog skupa koji je u Zagrebu počeo 8.svibnja i traje još danas. U Šibeniku se tako danas odvijaju dvije radionice: radionica o zaštiti pisane baštine održat će se u Gradskoj knjižnici u trajanju od 12;45 do 13,10 sati, dok će se radionica na temu restauracije i konzervacije katedrale sv. Jakova nakon oštećenja uzrokovanih ratom održati u Vijećnici, u trajanju od 12,45 do 14,00 sati.
Cilj skupa je izrada smjernica strateškoga plana za zaštitu kulturne baštine od katastrofa te donošenje prijedloga za izmjenu i dopunu postojeće legislative, kao i identifikacija ključnih institucija i osoba koje bi bile uključene u izradbu i provođenje plana djelovanja.
Skup je u Gradsko vijećnici započeo recitalom 'Šibenske molitve' koji su izveli učenici Gimnazije Antun Vrančić Šibenik. Sudionike radionica u Gradskoj vijećnici pozdravio je i Vilim Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice Juraj Šižgorić: „Izuzetno mi je drago što je skup posvećen mom preminulom kolegi Milivoju Zeniću koji je zauvijek zadužio kulturnu baštinu ovog grada. Upravo Gradska vijećnica i Šibenska katedrala nasuprot nje dva su reprezentativne objekta kada govorimo o zaštiti kulturne baštine od katastrofa. Gradska vijećnica, stradala u savezničkom bombardiranju 1943., te katedrala sv. Jakova stradala u Domovinskom ratu i zato mi je posebno drago da se radionički dio ovog skupa odvija baš u Šibeniku“, rekao je Lakić.
Joško Belamarić, znanstvenik u području kulturno-povijesne baštine, svoj je govor posvetio Milivoju Zeniću.
Skup je okupio najeminentnije svjetske stručnjake u području kulturne baštine, njih stotinjak s četiri kontinenta, među kojima su konzervatori i restauratori, kustosi, arhivisti, knjižničari i ljudi iz lokalne i državne uprave, koji će kroz izlaganja nastojati razmotriti znanstvene, stručne i upravljačke napore očuvanja baštine izložene velikim prirodnim katastrofama kao i onima koje su posljedica ljudskih djelovanja.
Zaštita kulturne baštine u izvanrednim slučajevima i katastrofama posljednjih je godina glavna tema proučavanja i usmjeravanja stručnjaka u području zaštite i očuvanja baštine. Globalne klimatske promjene, kao i društveno-ekonomska situacija znatno utječu na povećanje rizika od propadanja materijalnih dobara.
