Datum objave: 06. Siječanj 2014

Katolici danas slave Sveta tri kralja, a pravoslavni vjernici Badnjak

Diana Ferić
Diana Ferić

Katolička crkva danas slavi Bogojavljenje ili Sveta tri kralja- svetkovinu objavljenja Kristova božanstva, dok kršćani koji Božić slave po julijanskom kalendaru isti dan obilježavaju Badnjak.

Danas, na blagdan Sveta tri kralja završava božićno razdoblje. Taj je blagdan dan u kojem obnavljamo sjećanje na mudrace Melkiora, Gašpara i Baltazara, koji su se poklonili novorođenom Isusu i darovali ga zlatom - priznajući mu kraljevsko dostojanstvo, tamjanom - u slavu božanske mu naravi, i mirtom - jer su vjerovali da je to čovjek koji će umrijeti za ljudske grijehe.

Bogojavljanje ili Sv. Tri kralja povijesno je stariji blagdan od Božića, a nastao je na početku 3. stoljeća. Izvorno je nazvan Epiphania, a znači očitovanje Boga, stoga Bogojavljenje. Kršćani Zapada će preuzeti ovaj blagdan u 4. st.

Osnovno je značenje blagdana: Bog je došao spasiti sve ljude i sve narode, što osobito simboliziraju tri mudraca s Istoka, pa se ovaj blagdan kršćanski prvo nazvao Sveta tri kralja.

U mnogim krajevima kršćanskog Istoka u prvim kršćanskim vremenima umjesto Božića slavila se svetkovina Bogojavljenja kao svetkovina objavljenja Kristova božanstva. Prema Evanđelju po Mateju, mudraci s Istoka pratili su zvijezdu do Betlehema vjerujući da će ih ona dovesti do Isusa, novorođenoga Kralja.

Kad su u štalici pronašli dijete s majkom Marijom, poklonili su mu se i prinijeli darove - tamjan kao Bogu, zlato kao Kralju i smirnu (plemenitu mast) kao čovjeku. U Evanđelju se ne navodi njihov broj ni ime, no kroz povijest ustalila su se tri mudraca, tri kralja: Baltazar, Melkior i Gašpar, vjerojatno zbog tri dara - zlata, tamjana i smirne.

Poruka je blagdana, nastalog početkom 3. stoljeća, da je Isus Spasitelj za sve ljude, a to su naznačili, kao prvi predstavnici poganskoga svijeta koji su se došli pokloniti Isusu, upravo mudraci s Istoka - Sveta tri kralja.

Pravoslavni kršćani koji Božić slave po julijanskom kalendaru 6. siječnja obilježavaju Badnjak. Na Badnju večer, koja spaja Badnji dan i Božić (7. siječnja), vjernici će se okupiti u crkvama na bogoslužjima na kojem će biti posvećeni badnjaci.

To je jedan od brojnih božićnih običaja. Na Božić ujutro, prije svitanja, zazvonit će sva zvona na pravoslavnim hramovima objavljujući rođenje Sina Božjeg. Vjernici se pozdravljaju riječima "Mir Božji, Hristos se rodi!" i otpozdravljaju: "Vaistinu se rodi!"

 

Izvori: hrt, dnevnik.hr, hina

Iz kategorije: Vijesti