Novi ovršni zakon, najavljivan kao brz i efikasan mehanizam kojim će radnici moći ovršiti poslodavca direktno preko Fine i tako brže utjerati neisplaćene plaće, podbacio je, barem u startu, i još nije dao željene efekte, piše tportal. U mjesec dana od njegova stupanja na snagu, Fina je zaprimila zahtjeve samo dvadeset i sedam oštećenika. Pri tom se treba podsjetiti procjene da u Hrvatskoj više od deset tisuća ljudi radi, a ne prima plaću. Zašto je brojka tako mizerna, pokušali smo otkriti razgovarajući s onima koji se pokušaju naplatiti.
Na pitanje koliko se radnika uspjelo naplatiti kroz mehanizam novog ovršnog zakona, koji im omogućuje da svoje neisplaćene plaće utjeraju direktno preko Fine, bez sudskog procesa, odgovorili su nam: 'Financijska je agencija do 13. studenoga zaprimila 27 ispravnih zahtjeva za izravnu naplatu koji se odnose na obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine'.
No broj onih koji su se uspjeli naplati zapravo je još manji, jer to nije pošlo za rukom svima od dvadeset i sedam oštećenika. Tko je uspio a tko ne, nismo uspjeli doznati: 'Neki od zahtjeva su naplaćeni, a za neke na računima ovršenika nije bilo sredstava', kažu u Fini.
S kakvim se sve problemima susreću oni koji pokušavaju utjerati plaću, opisao nam je kolega novinar, kojemu novi način preko Fine nije bio od koristi: u borbu za svoje plaće krenuo prije mjesec dana na stari način, preko suda. Još ih nije ugledao.
Zašto je uopće odustao od ideje da se pokuša naplatiti direktno preko Fine, nakon što su mediji i Ministarstvo financija mjesecima uvjeravali da će to ubrzati proceduru i da će radnici sada moći lako 'opaliti' neodgovornog poslodavca? Zato što se zakon ne primjenjuje na ranija dugovanja - preko Fine mogu se ovršiti samo plaće od listopada, jer je potrebno donijeti isplatnu listu koja je izdana nakon 15. listopada, kada je zakon stupio na snagu. S obzirom da za listopad još nije imao isplatnu listu, a mučila su ga dugovanja za srpanj, kolovoz i rujan naš je sugovornik morao ići po staroj proceduri – preko općinskog suda.
Osim isplatne liste sudu je u potrebno dostaviti zahtjev za ovrhu, za koji će vam gotovo sigurno trebati pravna pomoć. Ona ako niste član sindikata nije uvijek besplatna, odvjetnici za takvo što uzimaju i do 1.500 kuna, pa se mnogi, poput našeg sugovornika, odlučuju pokušati sami složiti zahtjev koristeći tuđu 'šprancu'.
Brzina rješavanja zahtjeva za ovrhom ovisit će o zatrpanosti suca drugim predmetima, no u slučaju našeg sugovornika sve se odvilo relativno brzo i za dva je tjedna dobio rješenje o ovrsi. Ono je poslano u Finu koja bi trebala u roku 24 sata sjesti na račun poslodavca i blokirati tražena sredstva, dajući mu rok od osam dana za žalbu. S obzirom da je Fina 'sjela' na račun poslodavca našeg sugovornika 12. studenog, a on još nije dobio povratnu informaciju, strahuje da je račun već bio prazan.
Teško je pak vjerovati da se u međuvremenu situacija tako popravila da radnici nisu zainteresirani za ovrhe kao alat za utjerivanje teško zarađenog novca. Razlog zbog kojeg je pak Fina zaprimila samo 27 zahtjeva vjerojatno se krije i u jednom neugodnom iznenađenju vezanom uz novu proceduru: uz spomenutu isplatnu listu potrebno je priložiti i potvrdu o neisplati plaća koju treba dati poslodavac. 'Zapravo ovo mi se čini teži put nego preko suda, jer mi treba potvrda od poslodavca, koju mi ne želi dati. Zašto bi se poslodavac izlagao mogućnosti da mu Fina može blokirati račun? Nisam još uspjela doći do potvrde', rekla nam je druga sugovornica, najavljujući kao idući korak u ostvarivanju svojih prava zahtjev za inspekcijskim nadzorom tvrtke u kojoj radi.
