Intrigantna drama o erotskoj vezi žene i muškarca koji se ne vole “Gospođica Julija” Augusta Strindberga već 135 godina je istinska poslastica za publiku, glumce i redatelje u svim svjetskim teatrima.
Hrvatsko narodno kazalište iz Šibenika predvođeno ravnateljicom Nerom Gojanović postavilo je na scenu dramu Augusta Strindberga „Gospođica Julija“ iz 1888. godine koja se ubraja među najizvođenijih dramskih tekstova na svijetu. Zbog toga kao i zbog činjenice da je riječ o intrigantnom, provokativnom tekstu o složenim odnosima muškarca i žene iz različitih društvenih klasa u čijem spolnom odnosu nema ljubavi već se sve svodi na sukoba između dvaju nepomirljivih društvenih grupa, sirovu spolnu strasti i doslovnu borbu između spolova kroz koju se kao kroz povećalo vide ljudska pokvarenost, licemjerje i zloba šekspirijanskih razmjera, zadivljuje hrabrost šibenskog kazališta da se prihvati njegove produkcije. Za očekivati je da će se ta hrabrost isplatiti i da će publika zaista uživati u ovom složenom komadu u kojem se pojavljuju samo tri lica, a radna je zgusnuta u klaustofobičnoj podrumskoj atmosferi.
Cijela radnja „Gospođice Julije“ događa se jedne noći u jednoj prostoriji, a publika prati događaje koje generiraju tri lika iz različitih društvenih slojeva. To su aristokratkinja Julija koju u šibenskoj verziji Strindbergove drame igra Nataša Dangubić, članica ansambla zagrebačkog Teatra ITD, njezin sluga Jeana kojeg glumi Mladen Kovačević glumac Kazališta Virovitica i kuharica Kristinu, Jeanova zaručnica, koju glumi šibenska glumica Franka Klarić.
Zaplet započinje u Ivanjskoj noći kada na se burnoj proslavi na imanju Julijinog oca, „spetljaju“ Julia i sluga Jean. Njih dvoje se nakon spolnog čina nemilosrdno sukobljavaju i bore se za spolnu i društvenu nadmoć. Uz izrazite naturalističke elemente spolne i staleške uvjetovanosti likova ova drami donosi naznake u Strindbergovo doba nadolazećih teatarskih pravaca simbolizma i ekspresionizma.
Švedski pisc Johan August Strindberg smatra se jednim od tvoraca modernoga teatra, a njegova najbolja djela su upravo naturalističke drame poput „Gospođice Julijje“ , „Predgovora“, „Igra snova“ i „Sablasne sonate“.
Kako se šibenski teatar nosi s ovim zahtjevnim dramskim djelom koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim šibenska će publika moći vidjeti na premijeri 13. studenoga.
Prijevod Strindbersgovog teksta po kojem je redateljica Franka Perković, docentica na Odsjeku glume Akadamije dramskih umjetnosti u Zagrebu, ovu dramu postavila na scenu djelo je Josip Kolundžića. Dramaturg je Goran Ferčec, pisac, dramaturg i suradnik na izvedbenim i kazališnim projektima, a scenografija je djelo Ive Knezovića kazališnog i televizijskog scenografa poznat po inovativnim promjenama koje je uveo u scenografiju hrvatske opere.
Ravnateljica Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku Nera Gojanović nije krila zadovoljstvo radom ansambla kojeg je njena kuća okupila oko projekta „Gospođice Julije“. Šibensku publiku osim Strindbergove drame, koja je sama po sebi kazališni događaj koji se ne propušta, sigurno će zanimati prvi nastupi dramaturga Gorana Ferčeca i scenografa Ive Knezovića na pozornici šibenskog teatra te nastup Šibenčanke Franke Klarić u zahtjevnoj neverbalnoj ulozi Kristine koja bi joj konačno trebala otvoriti vrata profesionalnog angažmana u ansambli šibenskog kazališta.
Ključan doprinos postavljanju "Gospođice Julije" ba scenu dali su inspicijent Sergej Mioč, kostimografkinja Marita Ćopo, oblikovatelj svjetla Joško Bakula, šaptačica Julija Martinović te savjetnici za glazbu Jakov Bilić i Paško Zjačić.
