Nakon postrojavanja svih postrojbi Hrvatske vojske na središnjem gradskom trgu u Kninu, na središnjoj svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana branitelja prva je govorila, u ime domaćina, Grada Knina, njegova gradonačelnica Josipa Rimac čiji je govor bio u duhu istupa prvog hrvatskog predsjednika dr Franje Tuđmana kojeg je na kraju i citirala ponovivši njegove riječi izrečene na kninskoj tvrđavi 1995. godine:"Knin je naš, imamo Hrvatsku". Svoj je govor gradonačelnica Rimac započela s "Hrvatice i Hrvati" pozdravivši najprije sve stradalnike u domovinskom ratu i njihove obitelji te hrvatske generale i sve hrvatske branitelje. Istaknula je kako trebamo biti ponosni na svoje heroje i bez politikantstva pokazati dostojanstvo. »Ako smo mogli oprostiti, a kao kršćani jesmo, tko nam to može braniti veličati naše pobjede. U našim proslavama nema ni 'm' od mržnje, niti 'r' od revanšizma. Naprotiv, suosjećamo i žalimo za svim našim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima, ali isto tako sućutno žalimo za svim nedužnim žrtvama i unesrećenim obiteljima«, poručila je Rimac.
Premijer Milanović je u svom govoru ukazao na to da je Hrvatska zemlja različitost u kojima smo u najpresudnijim trenucima uvijek pokazivali zajedništvo koje je potrebno i danas. "Hrvatski je put teži put, platili smo visoku cijenu za svoju državu, kao malo koji narod. To nam mora biti lekcija na kojoj moramo biti zahvalni. Naš je cilj jaka država, koja ne smije biti privjesak EU. Sve što smo prošli je lekcija jedinstva i u onome što dolazi moramo biti jedinstveni, iako smo različiti i govorimo različitim dijalektima.", istaknuo je premijer Milanović i dodao. "Ne slavimo ovaj dan da bismo se naslađivali tuđim jadima, nego da bismo proslavili svoju veličanstvenu i časnu pobjedu Domovinski je rat bio pravedan, obramben i častan, i to su vrijednosti na kojima ulazimo u EU. Predsjednik RH Ivo Josipović u kratkom obraćanju je kazao:" Moramo pružiti ruku sugrađanima srpske nacionalnosti, priznati i njihove žrtve i pokloniti se. Hrvatska je bila na pragu uništenja, ali je pobijedila."
Na obilježavanju Oluje u Kninu bio je i predsjednik Srpskog demokratskog foruma Veljko Džakula. Njegov dolazak u Knin, piše Index.hr, izazvao je veliku pozornost, iako su u izjavama i ministri ali i oporba bili odmjereni. Sam šef Srpskog demokratskog foruma rekao je da je poruka njegovog dolaska na obilježavanje Oluje simbolična, odnosno da želi odati počast svim poginulima i svim žrtvama koje su se dogodile u Oluji, a tomu hoće li se ispričati je kazao:"Ispriku je dao onaj tko je bio odgovoran za to i to je Milan Babić. Mislim da je to sasvim dovoljno", rekao je Džakula. Šef HDZ-a Tomislav Karamarko koji nije sudjelovao u protokolu obilježavanja 17 godina od Oluje, u Kninu se nakon polaganja vijenaca, osvrnuo na Džakulin dolazak. Gestu, kaže, pozdravlja ako je Džakulin dolazak priznanje da je izvršena velikosrpska agresija na Hrvatsku i da se Hrvatska u tom teškom krvavom ratu obranila.
"Nisam siguran koliko gospodin Džakula ima legitimitet unutar srpske nacionalne manjine, ali o unutarnjim odnosima se baš ne bi izjašnjavao", rekao je ministar uprave Arsen Bauk. , kako prenosi Index.hr. Ministar obrane Ante Kotromanović poručuje kako je Oluja otvorena za sve, ako će se ovdje doći pokloniti i reći da je to bila oslobodilačka akcija. Onda su svi dobrodošli, zaključio je Kotromanović.
Objavljeno u 10 sati:Hrvatski stijeg podignut je jutros u nazočnosti državnog vrha, hrvatskih branitelja i lokalnih dužnosnika na kninskoj tvrđavi točno u 9.43 sati kada je prije 17 godina hrvatska vojska oslobodila grad Knin u vojno - redarstvenoj akciji "Oluja", a istodobno su Kninom zvonila crkvena zvona. Time je nastavljena proslava Dana domovinske zahvalnosti i Dana branitelja u Kninu. Zastavu su tijekom podizanja držali predstavnici hrvatskih branitelja i obitelji poginulih branitelja te hrvatski vojni invalidi, a svečanost je vodio Bojan Glavašević, sin vukovarske novinarske legende Siniše Glavaševića koji je poginuo u vrijeme okupacije tog hrvatskog grada. Nakon toga je iz pravca Drniša Knin preletio jedna MIG Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, ispaljeni su i počasni plotuni. Potom je uslijedio akrobatski let akrobatske grupe "Krila Oluje" koja je javnosti prvi put predstavljena prije sedam godina upravo na svečanosti proslave vojno - redarstvene akcije "Oluja". Ta je akrobatska letačka skupina jedna od najboljih u svijetu, a izvode i neke jedinstvene akrobatske manevre. Svečanom podizanju državne zastave na tvrđavi nazočili su i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić te ministri Vesna Pusić, Arsen Bauk, Mirando Mrsić, Tihomir Jakovina, Branko Grčić, Ante Kotromanović, Predrag Matić, Rajko Ostojić i Ranko Ostojić. Također su nazočni bili HDZ-ovi dužnosnici Domagoj Milošević, Đuro Popijač i Andrej Plenković.
Državni vrh i predstavnici hrvatskih branitelja položili su prije odlaska na kninsku tvrđavu vijence u spomen na sve poginule hrvatske branitelje, a u 10. 30 na središnjem kninskom trgu počet će prigodna svečanost na kojoj će govoriti predsjednik RH Ivo Josipović. premijer Zoran Milanović te drugi hrvatski dužnosnici.
Akcija Oluja započela je na 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati ujutro te najavila kraj petogodišnje srpske okupacije koja je počela u ljeto 1990. godine blokadom hrvatskih prometnica, a s vremenom je prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrpskog stanovništva, u čemu je lokalnim Srbima pomagala i JNA. Točno u podne u subotu 5. kolovoza 1995. godine na kninskoj se tvrđavi zavijorila dvadesetmetarska hrvatska zastava što je označilo oslobađanje Knina kao središta i simbola srpske pobune, a već 7. kolovoza tadašnji hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije Oluja u bivšim sektorima sjever i jug.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara - gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. U Oluji su poginula 174 hrvatska vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno. U znak zahvale hrvatskim braniteljima se od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi i kao Dan hrvatskih branitelja.
