Samo tri institucije sa šibenskog područja - Područni ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Veleučilište i Regionalni centar za razvoj te samo jedna jedinica lokalne samouprave - Grad Šibenik- odazvali su se na današnji okrugli stol pod nazivom "ECDL - EUROPSKI SUSTAV EDUKACIJE I PROVJERE INFORMATIČKE PISMENOSTI" koji je u Šibeniku organizirala Hrvatska gospodarska komora - područni ured Šibenik s ciljem poticanja informatičke pismenosti i jačanja konkurentnosti hrvatskog, pa tako i šibenskog gospodarstva.
Dva su moguća razloga za tako slab odaziv - ili pozvani, a to su bili predstavnici mnogih tvrtki, svih jedinica lokalne samouprave i različitih institucija - za sebe misle da su informatički pismeni ili ih ta tema uopće ne zanima. Prema onomu što se čulo na današnjem okruglom stolu vjerojatno su u igri oba razloga. Iskustvo pokazuje da je u Hrvatskoj teško motivirati nekog da se informatički obrazuje, a pokazalo se i da mnogi misle da su informatički pismeni i da im takva edukacija nije potrebna, kako je u uvodu kazao predsjednik Hrvatskog informatičkog zbora i Nacionalni ECDL koordinator, mr.sc. Marijan Frković.
Dodao je i da je u Hrvatskoj prisutan jedan paradoks - većina tvrtki i institucija ima dovoljno informatičke oprema ali ne i obučenih ljudi koji bi je na pravi način mogli koristiti."Mnoga istraživanja su pokazala kako informatički pismeni zaposlenici brže i kvalitetnije obavljaju poslove, što doprinosi djelotvornijem radu gospodarstva i državne i lokalne uprave pa time i većoj konkurentnosti Hrvatske.", istaknuo je Frković, svjestan i sam da ti argumenti teško dopiru do onih kojima su namijenjeni. Predstavnik Regionalnog centra za razvoj Šibensko - kninske županije, koji i sam do prije tri godine bio nezaposlen, upozorio je da je problem neinformiranost građana o tome kao i o značaju certifikata koji bi im trebali biti korisni.
ECDL program pokrenut je u Hrvatskoj još 2003. godine, a Vlada ga je prihvatila za normu informatičke pismenosti u školama i državnoj upravi. Do sada je 57 000 građana u Hrvatskoj - zaposlenika u gospodarstvu, službenika u državnoj upravi, nastavnika i profesora, invalidnih osoba te nezaposlenih uključeno u ECDL edukaciju i certifikaciju. U Šibensko - kninskoj županiji ih je 500. Najviše ih se educiralo 2007. i 2008. godine kada je to financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja no posljednjih godina je taj program financiranja prekinut pa je i opao i broj polaznika tečajeva i i testiranja koje provode ECDL centri. Problem je što je taj vid informatičkog opismenjavanja prepušten tvrtkama, da ga plate za svoje radnike ili građanima da ga plate iz vlastitog džepa što je, posebno u kriznim vremenima skoro pa Sizifovski posao.
No s druge strane, podatci koje je prikupio Hrvatski informatički zbor pokazuju da je oko 75 posto nezaposlenih koji su prošli ECDL edukaciju i dobili njihov certifikat nakon toga ipak našlo posao. U šibenskoj podružnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, do sada nije bilo edukacije po ECDL programu, a ove godine su dobili mogućnost po njemu obrazovati pet invalidnih osoba. Aida Barišić, stručna savjetnica u tom zavodu je istaknula kako je vrijeme da se počne razmišljati o tomu da se s informatičkim opismenjavanjem počne doslovno od vrtića pa onda kroz osnovno i srednje obrazovanje te da će tek tada to polučiti pravi učinak.
