Dvoje šibenskih gimnazijalaca, polaznika Klasične gimnazije, Luciela Tolo i Robert Nakić osvojili su drugo i treće mjesto na državnom natjecanju iz esperanta što je samo po sebi uspjeh, ali dobiva još veći značaj, i predstavlja pravo iznenađenje zato što je to dvoje gimnazijalaca esperanto počelo prije nekoliko mjeseci, a konkurencija su im bili učenici koji taj jezik uče već nekoliko godina.To je i prvi put da se netko iz Šibenika natjecao u znanju tog popularnog jezika. Njihov odličan plasman znači i povratak esperanta u Šibenik u kojem se taj jezik njegovao između dva svjetska rata, a u prošlom stoljeću je u Primoštenu djelovao uspješni esperanto kamp.
Zatečena tim uspjehom je i mentorica Luciele Tolo i Roberta Nakića, profesorica engleskog jezika Vinka Klarić od koje je sve počelo jer je i njih i cijeli njihov razred uspjela zaraziti esperantom. "Sve je počelo u siječnju ove godine kada smo na satu engleskog jezika spomenuli esperanto pa smo odlučili nešto doznati o tom jeziku. ja sam se odmah povezala s Centrom za esperanto u zagrebu koji su nam izašli u susret i zahvaljujući njima smo u Gradskoj vijećnici u Šibeniku organizirali predavanje "Dr. Lazar Ludvig Zamenhof, inicijator jezika nade“, a predavač je bila Spomenka Štimec, tajnica Hrvatskog saveza za esperanto. To se poklopilo s Tjednom holokausta koji naša škola već godinama obilježava. Učenje esperanata inicirala u nekoliko razreda, ali zagrizao je 3C u kojem su svi učenici kupili udžbenike i počeli učiti taj jezik, a Luciela i Robert su se prijavili i na natjecanje i sve što su postigli postigli su zahvaljujući vlastitom radu i volji.", ističe Vinka Klarić.
Natjecanje u esperantu održalo se u Rijeci, a sudjelovali su samo Riječani, Zagrebčani i Šibenčani. Zvuči nevjerojatno, ali je istinito da su šibenski gimnazijalci, iako zapravo početnici u esperantu, bez muke prošli prvu i drugu razinu natjecanja tako da su ih organizatori odmah prebacili u treći, najviši rang, u kojem su postigi veliki uspjeh. " Privuklo nas je to što smatramo da je dobro znati jedna jezik koji malo ljudi poznajem, a u njegovom savladavanju puno su nam pomogli grčki i latinski koji učimo u školi.", kazali su nam Luciela i Robert.
Oboje namjeravaju i dalje prakticirati esperantoto zahvaljujući internetskim stranicama na kojima je moguće na tom jeziku komunicirati i esperantistima iz cijelog svijeta. Njihov uspjeh mogao bi biti i poticaj za obnovu kluba ili društva esperantista u Šibeniku koje je bilo brojno i vrlo aktivno između dva rata, a mnogi se sjećaju i Kluba esperantista koji je pedesetih i šezdesetih godina djelovao u nekadašnjem kampu pored hotela Zora u Primoštenu.
Esperanto je međunarodni je jezik nastao u drugoj polovici 19. stoljeća. Prvi udžbenik dr. Lazar Ludvig Zamenhof objavio je 1887. godine u Varšavi pod pseudonimom "Dr. Esperanto" (liječnik koji se nada) što je kasnije postalo i ime jezika.
Govorna zajednica esperantista postoji više od stotinu godina, a čine ju brojni govornici i simpatizeri okupljeni u tisuće klubova, grupa, udruženja, strukovnih i nacionalnih saveza na svim kontinentima. Tako postoji i Hrvatski savez za esperanto. Esperanto se relativno lako uči, zbog više razloga. Esperantska gramatika je pravilna i kratka. Rječnik je prilično internacionalan. Usvajane su one riječi koje su i same već od prije ušle u mnoge nacionalne jezike. Treći razlog je sistematska tvorba riječi koja omogućuje vrlo lagano stvaranje novih riječi iz već postojećih, obilno se pri tome pomažući, između ostaloga, sistemom prefikasa i sufikasa. Sve je to omogućilo esperantu da se razvije u jezik najlakši za učenje. Navodno je i više od deset puta lakši od velikih europskih jezika.
Prvi esperantisti u Hrvatskoj registrirani su već 1889. godine. Početkom stoljeća "Obzor" opširno piše o esperantu. Krajem 1908. godine u Zagrebu osnovano je prvo društvo nazvano "Društvo hrvatskih esperantista". Slijedeće godine tiska se prvi udžbenik (autor Mavro Špicer). Iste godine, 10. travnja, tiskan je prvi broj glasila "Kroata Esperantisto" (Hrvatski esperantist). Za početke razvoja esperantskog pokreta u Hrvatskoj važno je napomenuti i prijevod i tiskanje romana "Zlatarevo zlato" (Trezoro de l oraĵisto), zbirke hrvatskih pjesama (u zbirci se nalazi i prijevod "Lijepe naše"), te novele "Alkar" (koja je kasnije s esperanta prevedena na kineski jezik). Današnji Hrvatski esperantski savez osnovan je prosincu 1991. godine na zasadama Društva osnovanog 1908. godine.
