Datum objave: 28. Travanj 2012

Predstavljen projekt "Aleksandar Promio ponovno u Šibeniku"

Diana Ferić
Diana Ferić

Prve snimke ikada snimljene u Hrvatskoj snimio je Francuz Alexandre Promio upravo u šibenskoj luci i upravo na današnji dan što je bio povod snimatelju Zoranu Luciću Luci, članu Šibenskog građanskog foruma i autoru zapaženog  hepeninga o pogrebu Šibenika da članovima te udruge i novinarima predstavi projekt koji je nazvao "Alexandre Promio ponovo u Šibeniku".

Slučajno otkriće Enesa Midžića

Prezentacija je održana u Srenjovjekovnom samostanskom vrtu u Šibeniku. Njegova ideja je da se za godinu dana, na današnji dan snimi remake tih kratkih dokumentarnih filmova u šibenskoj luci kako bi se Šibenik pozicionirao kao grad u kojem se zbio  taj povijesni događaj što bi se moglo o moralo iskoristiti i za njegovu turističku promidžbu." Šibenik ima dugu promorsku tradiciju i nije slučajno se su ti ratni brodovi snimljeni upravo u Šibeniku jer je šibenska ratna luka tada bila važna. To se nije dogodilo ni u Zadru ni u Splitu ili Dubrovniku što nije slučajno.To je najstariji filmski zapis snimljen uopće u ovom dijelu Europe. Dok nisu pronađene te snimke mislilo se da je najstariji filmski zapis "Šibenska luka" koji je 1904 godine snimio Frank Mottershaw, dakle opet u Šibeniku i da dalje ne nabrajam. Mislim da je to dio ne samo šibenske nego i hrvatske povijesti i kulture koji se može iskoristiti i u turističke svrhe", kazao je Zoran Lucić Luca.  
Riječ je o sedam kratkih filmova koji traju najviše četrdesetak sekunda  koji prikazuju ratne brodove u šibenskoj luci i neka događanja na njima. To su "Pozdrav s jarbola", "Dolazak i sidrenje broda", "Priprema za boj", "Iskrcavanje i puščana paljba", "Regata" (prolazak), "Regata" povratak i "Trka mornara" i ušli su u povijest svjetske, a ne samo hrvatske kinematografije. Slučajno ih je u Parizu, tragajući za skroz drugom dokumentacijom, pronašao  poznati i nagrađivani filmski snimatelj i dekan Akademije dramskih umjetnosti (ADU) Enes Midžić čime su počeci filmske umjetnosti u Hrvatskoj pomaknuti za šest godina.  

Filmski remake kao šibenski proizvod

Lucić je zamislio da ponovno simanje tih rekonstruiranih scena  u svemu bude "šibenski" projekt te da - da ih snimaju šibenski snimatelji, te da se u taj projekt uključi što više šibenskih snaga. Svoj pristanak već je su dali  sineast Boško Picula te "polu" Šibenčanka Vera Robić Škarica, tajnica Hrvatskog filmskog saveza. Već je i razradio kako bi se to moglo organizirati i kako osigurati brodove u šibenskoj luci koji bi "glumili" one što ih je snimio Promio.  Lucić je danas podsjetio na postojanje  nekada školskog broda "Jadran" koji je prvi puta, 1938. godine isplovio  upravo iz šibenske luke, prvi kapetan je bio Šibenčanin,a zadnji kapetan Vodičanin. Brod se sada nalazi u Crnoj Gori, ali bi ga Hrvatska mogla dobiti natrag. Računa i na sadašnji školski brod HRM -a "Kraljica mora", a drugi brod loger glumio bi za tu priliku  sada turistički brod "Nirvana" iz Umaga vlasnik kojeg je također već za  dao pristanak i spreman ga je dodatno opremiti. Nadalje, te bi se scene snimale filmskom kamerom te jednom digitalnom ful 3D kamerom. Taj bi se remake kasnije u nekom za to određenom prostoru puštao turistima koji bi na taj način dobili dragocjenu informaciju o prvim filmovima iz šibenske luke.

Replika kamere od aluminija kao "spomenik"

Uz sve to, kako je osmislio Lucić, šibenski TLM bi od aluminija izradio repliku kamere kakvom je Promio snimio te povijesne filmove,a koja bi, kao spomenik na to događanje, bila postavljena na šibenskoj rivi. 
"To je ideja koja u meni zrije već dvije godine i u međuvremenu sam ostvario i važne kontakte s ljudima koji bi se u taj projekt uključili, među kojima je i Zvonimir Freivogel, izvrstan poznavatelj pomorske tradicije. Ja  nudim lokalnoj i županijskoj vlasti ali i ministarstvima turizma, kulture, obrane i prometa i veza da se uključe u ovaj priojekt i pomognu da se on provede. Mislim da on mora biti prepoznat i na državnoj razini.  Osnovni preduvjet je da se otkupi autorsko pravo na te filmove od Društva Lumiere. Ne priznam opravdanje da nema novca jer sam siguran da se za ovako nešto može dobiti i novac iz europskih fondova. ", ističe Zoran Lucić koji će nakon što pošalje pismo namjere Gradu Šibeniku i Šibensko - kninskoj županiji stupiti u kontakt i s francuskim društvom Lumiere i francuskim veleposlanstvom u Hrvatskoj kako bi se i oni uključili u provedbu ovog projekta.   

Iz kategorije: Vijesti