Šuška se da je Ante Markov čovjek od povjerenja ruske naftne kompanije “Zarubežnjeft” koja je početkom godine objavila je svoj milijardu eura vrijedan plan ulaganja u “poboljšanje naftne infrastrukture u Hrvatskoj”, a zatim i ozbiljno zanimanje za preuzimanje 91 OMW-ove benzinske postaje u našoj zemlji i susjednoj BiH. U cijelu priču (ne)izravno je uključen i JANAF koji ima manjinski udjel u zajedničkoj tvrtki “Zarubezhneft Adria” sa sjedištem u Varaždinu., piše Slobodna Dalmacija.
Odlikovan Družbom
U vrijeme osnivanja rusko-hrvatske tvrtke na čelu JANAF-a bio je HSS-ovac Ante Markov, smijenjen s te dužnosti 10. veljače, kojem je Ruska federacija dodijelila visoko državno odličje Družba, i to, kako je obrazloženo, zbog promicanja gospodarske suradnje. Te činjenice, uz četverogodišnje vođenje JANAF-a i stečeno iskustvo u naftnom biznisu, navode na mogućnost da bi Markov lako mogao preuzeti vođenje hrvatske podružnice “Zarubežnjefta”.
Ruski naftaši, naime, planiraju izgradnju suvremenog naftovoda od rafinerije u Bosanskom Brodu do Omišlja na Krku, te preuzimanje Ininih naftnih i istražnih polja u istočnoj Slavoniji. Tome u prilog trebala je ići i odluka bivše Vlade o oduzimanju koncesije Ini za rad na istoku zemlje, što je ipak poništila Milanovićeva koalicijska Vlada.
Tvrtke ‘Nestro’
Tvrtka “Zarubežnjeft” osnovana je prije 45 godina i do sada je razvila poslove u Vijetnamu i Kubi, te u Iraku i Iranu.
Od 2007. godine prisutni su u našem najbližem susjedstvu, jer su tada preuzeli Naftnu industriju Republike Srpske s rafinerijom u Bosanskom Brodu i crpkama na području tog bh-entiteta, tvornicu motornih ulja i maziva “Optima” iz Modriče, te dio skladišnih i distribucijskih kapaciteta u Srbiji.
Osim “Zarubezhneft Adrije”, Rusi su, ali u partnerstvu sa zadarskim “Kepol Terminalom”, tijekom protekle dvije godine utemeljili još tri poduzeća u Hrvatskoj, dva sa sjedištem u Zagrebu, “Nestro Adria” i “Nestro Adria Slavonski Brod”, te “Nestro Sava” u Zadru. Na čelu zagrebačkih podružnica nalazi se iskusni gospodarstvenik Bože Krce, direktor “Kepol Terminala”, smještenog na području luke Gaženica gdje bi se trebao graditi novi naftni terminal, godišnjega skladišnog kapaciteta 60 tisuća prostornih metara naftnih derivata, vrijedan 30-ak milijuna eura.
Premda je Krce više puta opovrgavao da upravo “Zarubežnjeft” ulaže u nova postrojenja i spremnike u Gaženici, gdje “Kepol” djeluje još od 1971. godine kada je bio dio tadašnjeg moćnog zadarskog kemijskog lanca, brojne bliske poveznice upućuju da je istočnoeuropski partner zainteresiran i za taj posao.
