Datum objave: 04. Ožujak 2022

LIJEPO JE PRISJETITI SE / Znate li koji je rekord posjećenosti nogometnog stadiona na Šubićevcu?

Diana Ferić
Diana Ferić

Oni stariji dobro se sjećaju utakmica u vremenu Jugoslavije i koliko se nogometnih fanatika znalo natiskati na tribinama brojnih stadiona. Tako se pamte i one brojke od 110 tisuća gledatelja na beogradskoj Marakani (1975.), 64 tisuće na Maksimiru (1973.) i 60 tisuća na Poljudu (1982.). I Šubićevac ima svoj rekord koji se i dan-danas pamti. On datira također iz tih godina, točnije, iz 1979. godine kada se na otvaranju nogometnog turnira na Mediteranskim igrama između Jugoslavije i Egipta natiskalo čak 18 tisuća gledatelja na tribine tadašnjeg stadiona Rade Končara! Prema nekim statistikama, taj se broj penje i do 21 tisuće, što je nedostižno u skoroj, ali i u daljoj budućnosti. Zamislite današnji Šibenik u borbi s Dinamom, Osijekom i ostalim momčadima koje hrvatske kladionice stavljaju na listu favorita pred preko 15 tisuća navijača na Šubićevcu. Nezamislivo. Uzgred rečeno, trenutni kapacitet šibenskog stadiona iznosi 3.412 mjesta.

Tri sporta u Šibeniku na Mediteranskim igrama

Izgradnja Šubićevca krenula je neposredno nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine te je trajala dvije godine. Stadion je otvoren 1. svibnja 1948. godine utakmicom Šibenika i Hajduka (2:4). Dugo je vremena igralište nosilo naziv Stadion Rade Končara, budući da je ovaj narodni heroj Jugoslavije rodom iz Korenice u Lici strijeljan upravo na Šubićevcu 1942. godine.

Prve velike zahvate stadion je doživio uoči Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine. Budući da sam Split nije imao potrebnu infrastrukturu ugostiti svih 25 sportova i 192 natjecanja, domaćinstvo je podijelio s još osam dalmatinskih gradova: Trogirom, Makarskom, Sinjem, Hvarom, Zadrom, Omišem, Supetrom i, naravno, Šibenikom. U „Krešimirovom gradu“ i okolici održana su natjecanja u nogometu, veslanju i odbojci. Nogomet je bio izuzetno praćen, pogotovo zbog toga što je reprezentacija Jugoslavije igrala u gotovo najjačem sastavu te je, stoga, bila glavni favorit. Turnir je otvoren pred 18 tisuća gledatelja na stadionu Rade Končara protiv Egipta (3:0), a strijelci su bili Boro Primorac, Blaž Slišković i Zlatko Vujović. U skupini su još „pali“ Grci (5:1) i Marokanci (2:1, Šibenik), a najbolji otpor pružili su Alžirci u polufinalu, također u Šibeniku. Do 84. minute vodili su s 2:1, no onda u razmaku od četiri minute Srećko Bogdan i Miloš Šestić donose preokret i plasman u finale gdje je uvjerljivo svladana Francuska s 3:0 pred 50 tisuća ljudi na novootvorenom Poljudu.

U rujnu se obilježavaju 43 godine

Zanimljivo, da jugoslavenska nogometna reprezentacija nije osvojila zlato, Jugoslavija naposljetku ne bi bila na vrhu ljestvice osvajača medalja. U dva tjedna Mediteranskih igara sportašice i sportaši iz Jugoslavije skupili su 56 zlata, samo jedno više od Francuske koja je Igre okončala s dvije medalje više (127:129). Daleko najviše odličja pripalo je Italiji (159), no naši morski susjedi završili su na trećoj poziciji s 49 osvojenih zlata.

Za šest mjeseci proslavit će se 43 godine od organizacije jedne od najvećih sportskih manifestacija na prostoru Hrvatske. Mnogo se toga promijenilo od tada kada je Šibenik boravio u nižim razredima jugoslavenskog nogometa (1983. je ušao u drugu ligu). Danas je ugledni član elitnog nogometnog razreda u Hrvatskoj, trenutno u donjem domu prvenstvene tablice. Dok se na vrhu događavelika borba vodeće četvorke koju nije lako prognozirati, „Narančasti“ koliko-toliko mirno plove prvoligaškim prostranstvima. Sve kladionice, poput FavBet kladionice, vide Šibenik i sljedeće sezone u Prvoj HNL. Nadamo se da će tako i biti.

Iz kategorije: Sport