Sidebar Menu

Datum objave: 29. Prosinac 2021

SPOMENAR / Više od tisuću potresa uzdrmalo je Šibenik tijekom 1500 dana. Dva najjača bila su magnitude 5,3 prema Richteru.

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Potresi koji i godinu dana nakon katastrofalnog udara 29. prosinca 2020. godine pogađaju područje Banovine izazivaju zabrinutost, ali i čuđenje kod neupućenih. Mnogi se pitaju kako žitelji tog područja uopće podnose svu tu trešnju? Isto pitanje postavljalo se i Šibenčanima koji su tijekom 1500 doživjeli više od 1000 potresa čiji su epicentri bili u krugu od oko 30 kilometara oko njihovog grada. Riječ je seriji potresa koji su gotovo četiri godine potresali Šibenik. Sve je započelo 30. siječnja 1923. godine kada je potres uzdrmao Šibenik. Nije poznato kolika mu je bila magnituda, ali je izazvao veliki strah u Šibeniku. Većih materijalnih šteta nije bilo, a pukom srećom crijep i opeke s dimnjaka koji su padali po ulicama nisu nikoga ozlijedili ili usmrtili. Nakon 30. siječnja uslijedili su neprekidni slabiji potresi.

Tlo se ispod Šibenika treslo gotovo svakog sata. I tada se tvrdilo da je to normalni proces smirivanja tla nakon jače seizmičke aktivnosti te da nema opasnosti od novih, jačih potresa. No, pokazalo se da su to samo nagađanja. Već 20. travnja Šibenik je uzdrmao snažan potres. U crkvenim knjigama ostalo je zapisano da je „prestrašeni šibenski narod bježao iz svojih kuća” i da su pojedinci „zlorabili trešnju za razna zločinstva”. Tlo se nije smirivalo sve do 26. rujna 1923. godine kada je Šibenik ponovno pogodio snažan potres magnitude 5,3 prema Richteru („u nekim slabijim kućama pali su stropovi, a trešnja je oborila i neke dimnjake”). Nakon njega ponovno su uslijedili slabiji potresi. Tlo se nije smirivalo sve do 1. listopada kada je u 11,10 sati grad opet uzdrmao jači potres. „Trešnja se ponavlja svaki dan i noć, a Šibenčani imaju osjećaj kao da im se tlo pod nogama naprestance pomiče”.

Koliko je bilo potresa nije se moglo ni izbrojiti. Ipak činilo se da se da dolazi do smirivanja. Ali pokazalo se da su sva predviđanja kada je o potresima riječ nepouzdana. Već 29. siječnja 1924. godine u 9,25 sati Šibenik je ponovno uzdrmao jak potres iste magnitude, 5,3 kakve je bio i potres koji se dogodio 26. rujna 1923. godine. Tom potresu prethodila je nevjerojatna serija od gotovo 20 potresa koji su se dogodili tijekom samo dvadesetak sati od 13. siječnja u 10,45 sati do 14. siječnja ujutro. Tog 13. siječnja 1924. godine nakon jačeg potresa u 10,45 sati očekivalo se smirivanje tla, ali je su uvečer dva jaka potresa u razmaku od svega 40 minuta potresla Šibenik. Prvi je zatutnjao u 20,10 sati, a drugi, jači u 20,50 sati. Idući nešto slabiji, ali još uvijek jak potres dogodio se u 23,50 sati, a nakon njega je tlo podrhtavalo cijele noći, sve do jutra.

Nakon kratkog smirivanja Šibenik je uzdrmao već spomenuti jaki potres 29. siječnja nakon kojega je slijedila nova serija potresa. Veljača 1924. godine nije donijela Šibenčanima ni mira ni utjehe. Naprotiv seizmička se aktivnost intenzivirala. Jaki potresi pogađali su Šibenik 1. zatim 14. pa 26.,28. i 29. veljače 1924. godine. Između njih redale su se serije slabijih potresa, a zanimljiva su izvješća o jakim („zaglušnim”) tutnjavama bez trešnje tla. Uz sve to 24. veljače Šibenik je doživio i elementarnu nepogodu. Tog dana grad je zatrpao dubok snijeg, temperature su se spustile na -5, a jak je mraz poharao vinograde i maslinike. Šibenčani nisu mogli nikuda iz svojih kuća koje su ljuljali i ugrožavali potresi. Novi jaki potresi zatresli su Šibenik 1. ožujka , 4. i 6. lipnja i 6. studenog 1924. godine. No ni u vremenu između njih tlo nije mirovalo. Slabiji potresi postali su gotovo normalna svakodnevna pojava, a doživjeli su ih i kralj Aleksandar i kraljica Marija kada su 7. srpnja 1924. godine posjetili Šibenik. Tijekom 1923. i 1924. godine Šibenik je doživio 12 potresa magnitude veće od 4 prema Richteru.


Tlo se nije smirilo ni tijekom 1925. godine. Jak i vrlo dug potres uzdrmao je Šibenik 29. siječnja, a potom je slijedila serija potresa s jakom tutnjavom 1., 10, 19, 20, 24, 26. 27. i 29. veljače. Potresi su prestali tek 1926. godine, nakon gotovo četiri godine. Od 1926. godine do danas šibensko je područje mirno i seizmički gotovo neaktivno, a potresi su rijetki i slabi.
Zanimljivo je da tijekom četverogodišnje trešnje Šibenik nije pretrpio veće materijalne štete. Ozbiljnijih oštećenja na kućama bilo je samo u Tisnom.

Pripremili: Stanko Ferić i Joško Zaninović

 

Iz kategorije: Spomenar

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.