Ugodna, gotovo proljetna temperatura u Šibeniku je na današnji dan 16. siječnja 1929. godine, naglo pala na -3 stupnja. Zapuhala je jaka bura, a padao je snijeg koji se nije zadržao na toplom tlu.
To ne bi bila neka značajna vijest da Hrvatska, Europa i Sredozemlje nisu još od početka veljače 1929. godine trpjeli nezapamćenu polarnu zimu. Sarajevo se smrzavalo -27 stupnjeva Celzijusa, Varšava -35, Helsinki -55. Stanje je bilo dramatično i na Jugu Dalmacije. U Dubrovniku je palo 20 centimetara snijega, a temperatura zraka danima je ostala na -11 stupnjeva. Slično je bilo u sjevernoj Dalmaciji. Brodovi na ušću Zrmanje ostali zarobljeni u 50 centimetara debelom ledu, a čopori gladnih vukova počeli su napadali stoku i uz samu obalu. Rijeka, Kvarner i Istra bili su zakopani debelim naslagama snijega. U Gospiću je još 4. veljače izmjerena temperatura zraka od -36 stupnjeva, a snijeg je bio toliko visok da su Gospićani iz svojih kuća izlazili kroz krovne prozore ili tunele koje su prokopali. U Zagrebu je u jednoj noći napadalo 100 centimetara snijega, a temperatura je pala do -28 stupnjeva.
Za to na dijelu srednje Dalmacije i na šibenskom području još od 1. siječnja puhalo je toplo jugo. Vrijeme je bilo ugodno i blago pa su mnogi poljoprivrednici već započeli s proljetnim radovima u polju. Bilo je to vrlo neobično jer su tih dana stizale dramatične vijesti iz Like gdje je padao obilan snijeg i to uz jaku grmljavinu, a mećava je zatrpala prugu Knin - Gračac nanosima većim od 4 metara. Pod debelim snijegom našli su se mnogi hrvatski otoci, a u Senju je bura stvarala nekoliko metara visoke nanose, Dubrovnik se smrzavao, u Kninu se temperatura spuštala i do -25 stupnjeva, a Šibenik je imao gotovo nadprosječno toplo vrijeme.
U Šibeniku se sve do 16. siječnja ta neobično oštra i dugotrajna zima koja je zahvatila veće dijelove Europe i Sredozemlja, gotovo nije ni osjećala. Ni prvi snijeg koji je pao nije se zadržao na toplom tlu, a i naglo zahlađenje na -3 stupnja izgledalo je kao ljetno osvježenje u odnosnu na ekstremne hladnoće i nadnaravne snježne oborine u Hrvatskoj i Europi. O kakvim je razmjerima riječ najbolje govori podatak da su vlakovi na pruzi Knin - Gračan počeli prometovati tek 4. ožujka kada je bilo moguće prokopati prolaze kroz snježne nanose.
Meteorolozi su prodiranje ekstremno hladnog zraka sve do Afrike i zimu 1929. godine, najgoru zimu koja je zahvatila Europu u 20. stoljeću, objasnili pomicanjem polarne fronte znatno dublje na jug Europe nego što je to uobičajeno. Nisu međutim objasnili kako je i zašto taj polarni udar zaobišao Šibenik u kojem je nešto obilniji snijeg pao tek 18. siječnja 1929. godine.
