Šibenčanka s njemačkom adresom, dr.sc. Haira Lacmanović-Heydenreuter objavila je svoju prvu bajku, i to božićnu bajku pod naslovom "Stella" koja govori o božićnim sajmovima, o zvijezdama, rođenju Isusa Krista. Izašla je u nakladi izdavačke kuće Redak., a može se kupiti i u web knjižari.
"Tko voli bajke i kršćanin je sigurno će mu se svidjeti ova bajka ne zato što je moja već zato sto je pozitivna i za odrasle jer daje nadu i radost za zivot. U prenesenom značenju riječ je o smislu života", ističe Haira.
Jednako kao i priča zanimljive su i dojmljive ilustracije u knjizi za koje je zaslužna grafička dizajnerica Ivana Haramustek, ali i autorica te bajke.
"Ilustracije su zajedničke. Na prvom mjestu za njih je zaslužna Ivana Haramustek, a bez nje sigurno ne bi bilo Stelle ni drugih mojih bajki. Upravo me ona inspirirala da ih napišem i da ih zajedno ilustriramo. Ona lijepo crta figure, a ja sam zadužena za pozadinu, boje i gradove. Talentirana sam za crtanje, ali talent nije dovoljan. U petom razredu osnovne škole mi je jednom Pavle Roca rekao da sam talentirana za slikanje i da moram raditi na tome. Međutim nisam radila na tome, a talent bez volje i upornosti nije dovoljan. Igram se i volim se igrati, volim slikati, ali nemam dovoljno znanja, a ni strpljenja. Odavno više ne crtam, ali ponovo sam se u to vratila samo za bajku", ispričala nam je Haira kod koje je talent za lijepu književnost pa i satiru prepoznao njen gimnazijski profesor Ivo Brešan.
Haira Lacmanović-Heydenreuter rođena je u Šibeniku gdje je završila gimnaziju. Studij je započela u Zadru te nastavila u Münchenu. Studirala je povijest umjetnosti, germanistiku, slavistiku i povijest jugoistočne Europe. Magistrirala je na temu "Pad dubrovačke republike". Doktorirala je također u Münchenu na L.M.U. i to na temu "Dalmacija u Beču"(dalmatinski zastupnici u Beču od 1867.-1918.). Riječ je o zbirci priča koje je napisala Haira Lacmanović-Heydenreuter, no njezino ime ljubiteljima dobrog štiva baš u Hrvatskoj neće puno toga reći. Jer, "Kad gosti dođu" prozni je prvijenac Šibenčanke koja živi na relacijama München, gradić Penzberg u Gornjoj Bavarskoj i Šibenik te kao samostalna znanstvena suradnica radi na različitim povijesnim izložbama i nakladničkim projektima u glavnom gradu Bavarske. Surađivala je i s Institutom za njemačko-ukrajinske odnose u Münchenu zbog čega joj je dodijeljen i počasni doktorat Sveučilišta u Kirovogradu. Bavila se i heraldikom i genealogijom njemačkog i hrvatskog plemstva.
Napisala je i zbirku pripovijetki "Kad gosti dođu". Podijeljena je u dva tematska kruga: prvi čine priče o gostima iz Njemačke, uglavnom, münchenske i bavarske aristokratske, bankarske i intelektualne elite, a druge su one iz prošlosti i sadašnjosti Dalmacije. Među njima je i "Venecijanski gost", s podnaslovom "Povijesni gost grada Šibenika", a govori o mletačkom generalu, barunu Christophu von Degenfeldu zahvaljujući kojem Šibenik nikada nije pao pod vlast Osmanlija.
Surađivala je i s Institutom za njemačko-ukrajinske odnose u Münchenu zbog čega joj je dodijeljen i počasni doktorat Sveučilišta u Kirovogradu. Bavila se i heraldikom i genealogijom njemačkog i hrvatskog plemstva. Napiosala je i zbirku priopvijetki "Kad gosti dođu". Podijeljena je u dva tematska kruga: prvi čine priče o gostima iz Njemačke, uglavnom, münchenske i bavarske aristokratske, bankarske i intelektualne elite, a druge su one iz prošlosti i sadašnjosti Dalmacije. Među njima je i "Venecijanski gost", s podnaslovom "Povijesni gost grada Šibenika", a govori o mletačkom generalu, barunu Christophu von Degenfeldu zahvaljujući kojem Šibenik nikada nije pao pod vlast Osmanlija. Napisala je i dramsku inačicu te priče, "Krvavi mjesec", ali još nije uprizorena.
