Datum objave: 01. Veljača 2017

Upoznajte zajedničke odlike mediteranskih zemalja kroz papirne novčanice

Diana Ferić
Diana Ferić


Knjiga "Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja" Nenada Cambia, Miroslava Glavičića, Željka Miletića i Joška Zaninović bit će predstavljena danas u Nacionalnij i sveučilišnoj knjižnivi u Zagrebu uz otvaranje istoimene izložbe, sve u sklopu suradnje Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Nacionalne i sveučilišne knjižnice . U knjizi Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja kataloški je obrađena zbirka papirnatog novca mediteranskih zemalja. Knjiga pokazuje da su kulturna i prirodna baština nerazdvojni dio društva i gospodarstva i da su važne za državni suverenitet i narodni identitet. Otkriva društveno značenje arheologije kao žive vrijednosti u mnogostrukim aspektima naroda i države, ali i kao bitan znak prepoznatljivosti na papirnatim novčanicama. Gotovo sve zemlje na područjima na kojima su se bile proširile rimska i grčka civilizacija na papirnatom novcu predstavljaju arheološke spomenike kao osnovu identiteta i promidžbe zemlje. Zbirka novčanica predstavljena u knjizi i na izložbi svjedoči o važnosti arheologije i kulturne baštine u gospodarskoj politici mediteranskih zemalja, posebice onih koje svoj prosperitet zasnivaju na turizmu. Nacionalni park „Krka“ svojom se djelatnošću već odredio kao promicatelj kulturnoga blaga, a ovakva publikacija svjedočanstvo je uronjenosti u široku mediteransku povijesnu baštinu, kojoj pripada i o kojoj se intenzivno brine.

Ta je knjiga vrlo važna i za Šibenik jer Hrvatska, njena obala Jadrana, Dalmacija, a samim tim i Šibensko – kninska županija i grad Šibenik kao njeno središte posjeduju idealan spoj svih mediteranskih vrijednosti, a pripadaju Mediteranu i mediteranskim civilizacijama još vremena neolitika


U knjizi su opisane i prikazane papirne novčanice s arheološkim motivima i objektima zemalja oko Sredozemnog i Crnog mora uključujući Armeniju kao prvu kristijaniziranu zemlju te današnju Makedoniju, jedinstveni je autorski i izdavački projekt kakav do sada nije viđen u svijetu. Ona sadrži više od 200 faksimila novčanica iz velike privatne numizmatičke zbirke isključivo papirnih novčanica iz cijelog svijeta koju je tijekom proteklih 20 godina stvarao Joško Zaninović.

-Spontano se unutar te zbirke kao zasebna tema iskristalizirala zbirka novčanica s prikazima arheoloških lokaliteta i objekata što me je prije tri godine inspiriralo da osmislim projekt koji je u konačnici dobio naziv nazvan Klasični Mediteran na suvremenom papirnom novcu. U početku sam razmišljao o organiziranju velike izložbe s popratnim katalogom. Katalog je trebao imati osamdesetak stranica, ali se ubrzo pokazalo da će izložba biti popratni program kompleksne knjige. Želio sam naime da svi arheološki lokaliteti, objekti i antičke ličnosti prikazane na novčanicama budu potanko opisani i objašnjeni. Odmah je bilo bjelodano da je riječ o obimnom i zahtjevnom poslu koji nadilazi mogućnosti jedne osobe pa sam potražio kolege i znanstvenike koji bi mogli biti zainteresirani za jedan takav projekt, - kaže Zaninović.

Podržali su ga i pridružili su mu se akademik Nenad Cambi, prof. dr. Željko Miletić i prof. dr. Miroslav Glavičić. Svatko od njih radio je samostalno na temi koja mu je najbliža i o kojoj najviše zna. Posao je bio iznimno zahtijevan jer takvih znanstvenih obrada većine lokaliteta i objekata o kojima je u knjizi riječ u svijetu gotovo i nema. Tako se zamisao o katalogu izložbe, a zatim knjizi koja je trebala biti zanimljiv pregled prvenstveno arheoloških lokaliteta klasične antike, dakle Grčke i Rimske civilizacije, pretvorila u jedinstven projekt u svjetskim razmjerima. Neki su arheološki lokaliteti i objekti prvi puta cjelovito obrađeni, ima podataka koji su prvi puta okupljeni na jednom mjestu i sistematizirani. Knjiga je narasla do 450 stranica i postala nekom vrstom udžbenika, vodiča i priručnika o cjelokupnoj antičkoj civilizaciji. Posebno je vrijedan dio koji se odnosi na arheološke lokalitete i objekte u zemljama sjeverne Afrike koje pripadaju antičkom civilizacijskom krugu te Bliskog istoka gdje su nastale i odakle su se širile prve velike civilizacije.

 

Hrvatska – baštinica antičke civilizacije

Kada se posao približio kraju autori su uočili da tako uobličen sadržaj ima još jednu dimenziju i da zrači aureolom velike, vrijedne i univerzalno važne ideje. Ta dimenzija uočena je pri uvrštavanju hrvatskih papirnih novčanica među novčanice s prikazima antičkih arheoloških lokaliteta i objekata iz drugih mediteranskih zemalja.
-Razmišljao sam: U redu, Hrvatska je na svom novcu prikazala svoje najpoznatije spomenike antičke civilizacije – arenu u Puli i Dioklecijanovu palaču u Splitu. Ali zašto je to Hrvatska učinila? Zašto se na jednom od najvažnijih simbola svog suvereniteta pohvalila antičkom baštinom koju su stvarali neki davni nestali narodi, a ne vlastitom nacionalnom povijesnom ili kulturnom baštinom? Zašto je Hrvatskoj važno da na takav način obznanjivati svoju povezanost s antičkom civilizacijom? Znao sam odgovor: Zato što je Hrvatska mediteranska zemlja, zato što pripada mediteranskoj civilizaciji i njenim vrijednostima i zato što je baštinica antičke civilizacije koja je temelj cjelokupne suvremene civilizacije.

Antička turistička industrija

Rimljani su prvi uspješno globalizirali Mediteran. U zemljama koje su osvojili i uključili u svoje carstvo uveli su isti jezik, iste zakone, isti novac, izgradili su ceste, uveli jedinstvena pravila za promet na kopnu, globalizirali su trgovinu, odredili su plovidbene pravce, u cijelom su carstvu imali jedinstvenu upravu, isti sustav školovanja, jednu vojsku, a sva pravila i zakoni vrijedili su za sve ljude jednako. Što više bilo je moguće napredovati pa čak i postati rimskim carem bez obzira na podrijetlo. Tako ustrojeno carstvo funkcioniralo je više od 500 godina, a njegovi zasadi aktualni su i danas 1500 godina nakon njegove propasti. Dobar primjer je upravo Hrvatska čije su regije Istra, Dalmacija, Panonija (Slavonija) teritorijalno identične rimskim pokrajinama, a zadržali smo i imena koje su im dali Rimljani.
Vrijednosti antičke civilizacije temelj su kulturnih zasada svih današnjih mediteranskih zemalja bez obzira na rasne i vjerske razlike. Osim toga antička arheologija i antički lokaliteti u svim su tim zemljama postali najvažniji turistički proizvodi. Može se govoriti čak o antičkoj turističkoj industriji. Zahvaljujući porastu zanimanja za antičku civilizaciju u SAD, Kini, Japanu, Koreji pa i Australiji i rastućim azijskim zemljama, prihodi od antičkog turizma postali su u mnogim zemljama najizdašniji izvori zarade. Nije tu riječ samo o razgledavanju antičkih lokaliteta i objekata već o golemoj industriji suvenira, knjiga, turističkih vodiča pa i vina, hrane i slastica proizvedenih i pripremljenih na antički način.

Univerzalni jezik antičke kulture

Jednako je važno primijetiti da antička kultura u svim tim zemljama govori istim jezikom jer je antička civilizacija bila univerzalna, svi njeni spomenici nose istu svima razumljivu poruku, imaju isti značaj i globalno su prepoznatljivi čak i onima s malo ili nimalo općeg kulturnog znanja. Antička civilizacija postala je toliko zanimljiva da je posjećivanje njenih znamenitosti postalo jedinim ciljem organiziranih i pojedinačnih turističkih putovanja te posebno učeničkih i studentskih ekskurzija. Osim toga za antiku se više ne zanimaju samo studenti povijesti umjetnosti, arheologije ili likovne umjetnosti već i oni koji studiraju filozofiju, teologiju, matematiku, astronomiju, tehničke znanosti ili arhitekturu. Dosadašnja istraživanja i znanstvena izučavanja antičke civilizacije iznijela su na svjetlo dana činjenice o nevjerojatnim antičkim tehnološkim revolucijama, izgubljenim znanjima i vještinama gradnje koje mi danas unatoč tehnologiji kojom raspolažemo ne možemo ni ponoviti, a kamo li nadmašiti. Nije tu riječ samo o primjerice 60 metara visokim stupovima hramova u Libanonu, tehnološko čudo je i arena u Puli. Isto tako ne smijemo zaboraviti da su upravo na mediteranskom prostoru nastala pisma i brojke koja danas koristimo, da se naši pravni akti temelje na antičkom pravu, da su se tu razvili kartografija, matematika, filozofija, geometrija, književnost, glazba... Uostalom većina današnjih znanosti ima korijene svojih imena upravo u antičkoj civilizaciji i tradiciji. Grčki filozofi Sokrat, Platon i Aristotel još uvijek su toliko utjecajni da ih se može smatrati našim suvremenicima.

 

Kolijevka zdrave hrane, zdravlja i dugog života

Globalizacija Mediterana na antičkim zasadima i razvoj cjelokupne suvremene Europe trajao je više od jednog tisućljeća nakon propasti Rimskog carstva, sve do otkrića Amerike. To je posebno uočljivo na mreži pomorskih putova Mediteranom. Nju su osmislili antički trgovci i pomorci koji su bili nevjerojatno vješti i praktični. Prijevoz robe funkcionirao je tako dobro da si je Rimsko carstvo moglo dozvoliti da se više od 80 posto žitarica potrebnih za prehranu stanovništva cjelokupnog carstva proizvodi u sjevernoj Africi. Brodovi s afričkim žitom stizali su i do važne antičke luke Skardone odakle je ono transportirano do Burnuma u kojem je stalno boravilo više od 6000 vojnika. Nema podataka da je bilo kašnjenja u isporuci ili da su vojnici bili gladni zato što žito nije do njih stiglo.
Mediteran je danas postao globalno prepoznatljiv i zbog načina prehrane stanovništva mediteranskih zemalja. Danas se Mediteran smatra kolijevkom zdrave prehrane, zdravlja i dugog života. Pojam Mediteranska kuhinja postao je sinonimom za zdravu ishranu. Poveznice mediteranskih zemalja su masline, maslinovo ulje, vino i agrumi.

Mediteranska unija

Gledajući realno sve su to značajke i simboli nečega što se može nazvati mediteranskom unijom. Iako takva unija formalno nije ustrojena i nikada nije proglašena ona postoji.
Najbolji dokaz njenog virtualnog postojanja i stvarnog funkcioniranja upravo je papirni novac prihvatimo li činjenicu da on najbolji i najrašireniji promidžbeni materijal. Novac prolazi kroz milijune ruku, a ako su na njemu prikazani objekti, prirodne znamenitosti ili kulturna baština onda je on ne samo opći ekvivalent već je i superiorni turistički prospekt.
Za Hrvatsku i druge zemlje koje su na njemu prikazale antičke arheološke lokalitete i objekte on je ulaznica u mediteransku uniju jer predstavlja nastavak svega onoga što se na prostoru Mediterana događa već tisućljećima. Taj prostor povezuje more na kojem nema niti su moguće fiksne granice među državama i narodima.

 

Šibenik - idealan spoj svih mediteranskih vrijednosti

Hrvatska, njena obala Jadrana, Dalmacija, a samim tim i Šibensko – kninska županija i grad Šibenik kao njeno središte posjeduju idealan spoj svih mediteranskih vrijednosti, a pripadaju Mediteranu i mediteranskim civilizacijama još vremena neolitika kada se naveliko trgovalo vulkanskim kamenom opsidijanom. Svjedoci grčke kolonizacije i helenistčke civilizacije su nekadašnji gradovi – države poput Trogira, Hvara, Visa ili Korčule, a rimske civilizacije njeni kolonijalni gradovi koji su bili upravna središta. Na našem području to su bili Scardona, Rider, Municipium Magnum i Burnum. Tu su vidljivi i tragovi direktnog dodira mediteranske civilizacije i islama. U Drnišu je recimo sačuvan minaret koji je najzapadniji objekt islamski sakralni objekt nekadašnjeg turskog carstva. Hrvati su doseljenju na ove prostore obitavali uz antičke gradove poput Trogira, Splita i Zadra u koje su se mirno asimilirali. Našim srednjovjekovnim precima rimske su ceste bile glavne, a na mnogo mjesta i jedine prometnice. Latinski jezik, službeni jezik rimskog carstva, stoljećima je bio univerzalni jezik Europe, a koristimo ga i danas.

Dalekovidni Šibenčanin Antun Vrančić

Na kraju vrijedno je spomenuti da je za širenje znanja i svijesti o postojanju antičke civilizacije na istoku Mediterana, osobito zaslužan i jedan Šibenčanin. Riječ je o Antunu Vrančiću kojeg, među ostalim njegovim zaslugama, možemo ga smatrati i prosvjetiteljem koji je još sredinom 16. stoljeća Europi otkrio važnost Mediterana i širinu antičke civilizacije opisujući i objašnjavajući podrijetlo i svrhu pojedinih antičkih građevina na području Turske. Dakle postoje svi argumenti za dokazivanje postojanja mediteranske unije. Za njenu stvarnu uspostavu već se petnaestak godina intenzivno zalaže Francuska, a Hrvatska i posebno Šibensko – kninska županija morali bi biti posebno zainteresirane za taj projekt koji ne isključuje Europsku uniju i nije njena alternativa. Naprotiv u trenutku kada Hrvatska uđe u EU porast će potreba Šibensko – kninske županije, njenih gradova i jedinica lokalne samouprave da se otvaraju prema Mediteranu jer će im trebati nove gospodarske poveznice koje će im otvoriti nove perspektive i nove razvojne mogućnosti. Kao dijelovi svijeta Mediterana i baštinici antičke civilizacije bit će prepoznatljiviji i moći će se uključiti u mediteranske turističke rute.
Knjiga i velika izložba Klasični Mediteran na suvremenom papirnom novcu velika su prilika da se Hrvatska kao država, Šibensko – kninska županija kao regija i Šibenik kao najstariji izvorni hrvatski grad budu među istaknutim začetnicima jedne nove interesne asocijacije koja im može donijeti višestruku dobrobit i korist.

 

Iz kategorije: Kultura