Sidebar Menu

Datum objave: 26. Siječanj 2017

Umijeće suhozidne gradnje zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro RH, ide se prema UNESCO-u

Šibenik News
Šibenik News

Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite, umijeće suhozidne gradnje dobilo je trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske što je potvrdilo i Ministarstvo kulture. Kampanja je trajala dva mjeseca, a 'povukla' ju je udruga 4 grada Dragodid.

 

- U konačnici su prikupljeni kontakti 98 fizičkih i 19 pravnih osoba, što je puno. Zaista se možemo samo jako zahvaliti svima na suradnji, i imat ćemo što pokazati na slijedećem sastanku oko UNESCO nominacije. Od mnoštva prijavljenih na kraju smo predložili 35+18 za uvrštenje na popis nositelja nematerijalnog dobra - pohvalili su se na iz udruge na svojoj internetskoj stranici.

 

Ova vijest posebno će se svidjeti baštinicima ovog umijeća i zaljubljenicima u kamen koji život znači.

 

Umijeće suhozidne gradnje nalazimo i na području Šibensko - kninske županije poput Kornata, Vodica, odnosno Srime, te u zaleđu oko Drniša, Promine...

 

Kornati, Murter, Vrana


Otok Murter tradicijsko je središte prirodne regije koja obuhvaća i Kornate te Vransko jezero. Na ovom području, uz ribarstvo, prevladavaju maslinarstvo, ovčarstvo i poljoprivreda. Od nositelja izdvajamo Ivu Šikića Bažokića iz Murtera koji, osim obiteljskog prakticiranja i svakodnevnih kamenoklesarskih angažmana, profesionalno radi na održavanju suhozida u nacionalnom parku Kornati, te Damira Kapova iz Betine, koji na najbolji način spaja maslinarstvo, ribarstvo i ugostiteljstvo te sudjeluje na radionicama obnove Modrava, maslinarskog kulturnog krajolika.

 

Uz to, treba izdvojiti i suhozidare okupljene oko majstora Zvonimira Stojanova iz Draga. Osim toga, na ovom području djeluju i udruge te planinarska društva koje vode suhozidne radionice i obnavljaju maslinike i planinarske staze. Odaziv i interes lokalnog stanovništva velik je u odnosu na ostatak jadranske obale.


Vodice, Srima


Primoštensko i vodičko područje obiluje suhozidima, pri čemu je bitno izdvojiti registrirani kulturni krajolik Veliki Bucavac ili pak velike bunje u okolici Vodica, od kojih su neke zaštićene kao nepokretna kulturna dobra (Rašin stan, Rodin stan/Čačina gomila). U sklopu istraživanja posjetili smo radionicu obnove okoliša Čačine gomile, no stariji nositelji suhozidne prakse nisu bili prisutni. Glavni autoritet i kontakt osoba za istraživanje suhozida na ovom području je etnolog dr.sc. Jadran Kale iz Šibenika.


Zaleđe sjeverne Dalmacije (Kudin most, Općina Drniš – Miljevci, Promina)


Zaleđe sjeverne Dalmacije omeđuju krajolici krških rijeka Krke i Zrmanje s pritocima. Spomenik suhozidne baštine i registrirano kulturno dobro Kudin most na rijeci Krupi nedavno je obnovljen pod vodstvom lokalnih stanovnika iz okolice sela Golubić - nositelja koji se većinom bave ovčarstvom te redovito obnavljaju vlastite suhozide. Izdvajamo Miroslava Veselinovića kao sugovornika i kontakt osobu u ovom istraživanju.


Prema kazivanjima naših sugovornika, općina Kijevo poznata je po vještim suhozidarima, no tijekom ovog istraživanja nismo uspjeli doći do njihovih kontakata.


U Drnišu, obrasci nositelja prikupljeni su na području sela smještenih uz naselje Miljevci (Kaočine, Ključ, Drinovci, Brištane, Širitovci, Karalić, Bogatić Miljevački te danas nenaseljeni Nos Kalik). Ondje se stanovništvo se, kao i u okolnim mjestima, bavilo stočarstvom (pretežno ovčarstvom) te uzgojem maslina i vinove loze. Nakon rata broj domaćinstava koja se bave stočarstvom znatno je opao, što je posebno izraženo posljednjih desetak godina. Kao i u ostalim područjima, umijeće gradnje suhozida prenosilo se s generacije na generaciju. Najveći broj ovdje istaknutih nositelja rođen je između dva svjetska rata, nove suhozide uglavnom ne rade, već održavaju postojeće u vinogradima i maslinicima.

 

Zadnjih nekoliko godina, zbog nemogućnosti pronalaska posla, mlađe generacije vraćaju se iz većih gradova u okolna sela te obnavljaju stare i sade nove maslinike i vinograde. Primjer tome je Ante Malenica, jedan od rijetkih koji brinu o udaljenijim suhozidima sela Kaočine te je angažiran je od strane NP Krka pri obnovi podzida i lokve uz cestu koja spaja prominske i miljevačke Bogatiće. Tomislav (Stipe) Skelin, možda najaktivniji od navedenih u stočarstvu i poljoprivredi, član je mjesne zajednice koja radi na obnovi i održavanju zajedničkih puteva, lokvi i bunara. Joso Vranjković, Mile Bašić, Mate Kulušić te Joso Kulušić do nedavno su se bavili stočarstvom, dok su sad uglavnom vezani za vinograde i maslinike, kao i Ante Kulušić s prebivalištem u Trogiru. Josu i Antu Kulušića ističemo i zbog krovopokrivanja pločama te ševarom (trstikom).

 

Branko Samac sudjelovao je u obnovi Visovačkih mlinica u Roškom Slapu (NP Krka), kao i Krste Skelin, ujedno i vlasnik mlinice Skelin. Kao nositelja treba istaknuti i Anđelka Šešu, danas s prebivalištem u Zagrebu, koji je gotovo sam obnovio četiri u ratu porušena objekta s balaturom i krovovima od kamenih ploča. Izrazito raseljena područja općina Promine i Unešić smatramo vrijednima istraživanja u budućnosti.

Iz kategorije: Kultura

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam