Datum objave: 09. Lipanj 2016

Hrvatske tvrđave, znaju to u Šibeniku idu od ratovanja do partijanja

Šibenik News
Šibenik News

Mixmag Adria, magazin piše o Hrvatskoj kao zemlji bogate povijesti koja se, shodno tomu, može pohvaliti brojnim povijesnim građevinama koje datiraju iz različitih vremenskih perioda naše povijesti. Od bedema, dvoraca, palača, pa sve do utvrda i fortifikacija koje su godinama i stoljećima služile za obranu lokacija na kojima se nalaze.

 

- Budući se svijet u posljednjih stotinu godina poprilično promijenio, a s njim i načini ratovanja i obrane, naše su fortifikacije izgubile svoju prvotnu ulogu i svrhu, no zato su dobile jednu novu i puno ljepšu, a to je zabava. Fortifikacija, tvrđava i dvoraca na kojima se partyjalo, naravno, ima puno veći broj, nego što ćemo navesti u ovom članku, no odlučili smo se za one na kojima se najčešće i najbolje partyjalo te na kojima će se i u nadolazećoj sezoni naći vrhunski artisti iz Adria regije i iz svijeta - navode iz Mixmaga, a među njima našla su se i dva fortifikacijska bisera Krešimirovog grada pa i jedna koja se ne nalazi na području Šibenika, ali ju stanoviti Šibenčanin, Vedran Meniga i tekako zna pametno iskoristiti.

 

Riječ je, naravno, o pulskoj Ponte Christi, a evo što Mixmag piše o svetom Nikoli i svetom Mihovilu u Šibeniku.

 

TVRĐAVA SVETI NIKOLA

 

NEKAD: Utvrda Sv. Nikole podignuta je sredinom 16. stoljeća na ulazu u kanal sv. Ante, uskome morskom prolazu koji vodi do Šibenika. Smještena je na južnoj strani kanala, na otočiću Ljuljevac, a južnim je dijelom povezana uskim puteljkom s kopnom. Svojom sjevernom stranom istaknuta je prema suprotnoj strani kanala, čineći tako nadzor nad morskim putevima tog područja. Razlog izgradnji utvrde Sv. Nikole bio je pad grada Skradina pod navalom Turaka 1522. godine. Jedini ulazak u grad bio je upravo kroz uski kanal Sv. Ante, pa se mjesto nove utvrde nametnulo samo po sebi. Šibenik je dodatno zatražio pomoć od Mletačke Republike koja je pristala, imajući na umu važnost grada i smatrajući da onaj tko drži Šibenik, drži i veći dio tog dijela Jadrana.

Možda je najzanimljiviji dio utvrde sam njen oblik. Općenito su utvrde tlocrta u obliku trokuta u to vrijeme rijetke u Hrvatskoj, kao i u Europi. Zanimljiva je i činjenica da utvrda ustvari nikada nije ispunila svoju funkciju jer nikada nije borbeno ni obrambeno bila aktivna. Izvori prenose svojevrsnu anegdotu prvog i jedinog pokušaja obrane kada se htjelo pucati na brodove Španjolske armade u blizini Zlarina. Navodno je ispaljena kugla pala svega nekoliko metara od tvrđave jer se drveno postolje topova zbog velike vlage jednostavno raspalo. Utješna je stoga činjenica da je utvrda s mora djelovala toliko moćno da joj se nitko nije usudio niti približiti. To je uostalom i glavna zadaća takvih fortifikacijskih objekata - preplašiti i rastjerati moguće napadače.

Pa ipak, iako nije ostvarila primarnu funkciju, utvrda je od početka bila vojno organizirana. Tako se spominje i organizacija snaga na njoj, odnosno, da je posadu tvrđave sačinjavalo 25 vojnika i pet topnika. Njima na čelu bio je kaštelan, redovito izabiran iz redova mletačkog plemstva na rok od dvije godine. Tijekom trajanja mandata on nije smio napuštati utvrdu pod prijetnjom smrtne kazne, a dužnost mu je zapravo bila politička, dok se vojni zapovjednik nazivao kapetanom.

DANAS: Na ovoj se fortifikaciji unatrag nekoliko godina zbilja partijalo. 2009. godine na Sv. Nikoli je nastupio Derrick May i privukao oko 2 tisuće ljudi, održao se tu 2012. godine i Techno Artillery festival, a izgradnjom Bašićeve šetnice, tvrđava je postala znatno dostupnija građanima i turistima

Prije nekoliko godina šibenska je tvrđava Sv. Nikole ušla na zajedničku listu tvrđava koje će biti pod zaštitom UNESCO-a, a završena je i prva faza obnove. U posljednjih nekoliko desetljeća na utvrdi su tek povremeno obavljani kozmetički zahvati održavanja postojećeg stanja u cilju zaustavljanja erozije i propadanja monumentalnih zidina. Krajem prošle godine počelo se s ozbiljnim zahvatima sanacije i restauracije.

SEZONA 2016: Iako su se, tu i tamo, unatrag nekoliko godina na tvrđavi Sv. Nikole održavali partyji, za ovu sezonu nije ništa najavljeno, no nadamo se kako će u budućnosti ova veličanstvena fortifikacija poslužiti kao lokacija nekim genijalnim eventima jer ima ogroman potencijal.

 

TVRĐAVA SVETI MIHOVIL

 

NEKAD: Srednjovjekovna tvrđava Sv. Mihovila smještena je na strateški iznimno povoljnom položaju, na pola puta između antičkih središta Zadra i Splita, u zaštićenom ušću rijeke Krke, te u blizini svih važnijih prometnih puteva u Dalmaciji. Originalno je sagrađena kao osmatračnica šibenskog zaljeva i ušća Krke, te kao sklonište za okolno stanovništvo. Tijekom srednjovjekovlja tvrđava je postala izvorišna točka obrambenog fortifikacijskog sustava zidina i tvrđava grada Šibenika. Tvrđava duguje ime crkvi Sv. Mihovila, koja se od 12. stoljeća nalazila unutar njenih zidova. Ona nije sačuvana, ali je tvrđava zadržala ime ovog sveca koji je vrlo rano postao i zaštitnik grada Šibenika.

Tvrđava je podignuta na 60 metara visokoj strmoj kamenoj uzvisini koja dominira okolnim akvatorijem. Najstariji danas sačuvani dio tvrđave, istočni zid, potječe iz 13. stoljeća, no veći dio tvrđave – ostali zidovi, pretprostori, dvostruki bedemi – sagrađen je u 15. stoljeću. Znatna oštećenja zidova dogodila su se 1663. i 1752. godine, od eksplozija barutane koja je bila smještena unutar tvrđave. Šibenska tvrđava (castrum) prvi put se spominje u povijesnim dokumentima na prijelazu iz 11. u 12. stoljeće. Vjerojatno je služila kao baza za gusarenje, tada jako rašireno na istočnoj obali Jadrana.

DANAS: Tvrđava sv. Mihovila preuređena je u pozornicu pod otvorenim nebom. Proglašena je najvećom hrvatskom kulturnom atrakcijom u 2014. godinI, a projekt revitalizacije tvrđave Sv. Mihovila uključivao je infrastrukturne radove na površini od 2600 m2, koji su obuhvaćali izgradnju i uređenje ljetne pozornice s 1077 mjesta, te uređenje podzemnog dijela tvrđave. Jedna je od najprestižnijih pozornica u regiji koja organizira različita kulturna, glazbena i scenska događanja i time doprinosi imidžu zemlje, a posebice grada Šibenika, kao nezaobilaznih destinacija kulturnog turizma.

SEZONA 2016: Kao i posljednjih nekoliko godina, i ovog će se ljeta na Sv. Mihovilu održavati kulturno-umjetničke manifestacije i eventi, koncerti te Deboto festival koji će trajati od 18. do 21. kolovoza.

Iz kategorije: Kultura