Najvjerojatnije su otkrivena nova, dosad nepoznata vrata, jugozapadni ulaz u tvrđavu sv. Ivana u iskapanjima koja na toj tvrđavi provode arheolozi Muzeja grada Šibenika mr. sc. Željko Krnčević i Emil Podrug. Taj, jugozapadni dio bedema tvrđave gotovo je nepoznat jer ga, u inače pouzdanim Coronellijevim prikazima nema.
„Nakon što sam nedavno pronašao još jedan Coronellijev prikaz tvrđave sv. Ivana u biblioteci Marciana u Veneciji na njemu je vidljiv i jugozapadni dio tvrđave, ali također bez detalja koji su sada pronađeni. Tek istraživanja pokazuju koliko možemo vjerovati grafikama pa su ovakva iznenađenja moguća jer niti na jednoj grafici tvrđave nema vrata na tom mjestu. Nadalje, na novom Coronellijevom prikazu vide se vrata koja su vodila is srednjih kliješta u najveća udaljena kliješta koja vode prema sjeveru. To sve treba potvrditi arheološkim istraživanjima“, ističe konzervator Ivo Glavaš.
Konzervatorskim obilaskom terena prije nekoliko mjeseci pronađeno je ležište jednog izgubljenog i zaboravljenog natpisa koji govori o obnovi tih udaljenih kliješta za vrijeme providura Lorenza Dolfina 1652. godine. Natpis je prepisao prije gotovo sto godina marljivi don Krsto Stošić. Pronalazak natpisa problematizira faze gradnje tvrđave sv. Ivana za što će ponovno arheološka iskapanja koja provodi Muzej grada Šibenika , a podupire Društvo Juraj Dalmatinac dati dragocjene odgovore.
„Na novoj Coronellijevoj grafici čini se da se vidi i mjesto na kojem se nalazila crkvica sv. Ivana unutar tvrđave po kojoj je mjesto tvrđava i dobila ime. Naime, crkvica se tu nalazila prije tvrđave, a prema povijesnim dokumentima pouzdano znamo da je postojala i dalje unutar tvrđave“, ističe Glavaš.
Arheološka iskapanja provode se u sklopu priprema za uređenje tvrđave svetog Ivana koju je Grad Šibenik konačno nedavno dobio na korištenje od države, a na joj će biti uglavnom edukativni sadržaji. Uređenje Tvrđave iniciralo je Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac koje je za to i izradilo i idejno rješenje.
