Prema aktualnom izvješću Hrvatske gospodarske komore kojim upozorava na dramatični nesrazmijer razvijenosti Grada Zagreba pa i jadranskih županija naspram kontinentalnih krajeva,Šibensko-kninska županija ostvaruje solidne rezultate. Izuzme li se Grad zagreb Šibensko-kninska županija prednjači po dinamičnosti rasta BDP-a i rastu prihoda poduzetnika, a zaostaje po ekonomičnosti poslovanja.Najveći BDP u Hrvatskoj ima Grad Zagreb (125 milijardi kuna), a najmanji Ličko-senjska županija (3,1 milijarde). Lako je izračunati da Zagreb ima 40 puta veći BDP od Like. Najdinamičniji rast BDP-a ostvaren je u tri jadranske županije - Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je pet slavonskih županija zajedno s Ličko-senjskom ostvarilo tek 12,3 posto nacionalnog BDP-a.Analiza BDP po stanovniku pokazuje da je Grad Zagreb 1,75 puta razvijeniji od prosjeka Hrvatske, dok se najnerazvijenija Virovitičko-podravska županija ima tek 54,2 posto tog prosjeka. Drugim riječima, najrazvijenija je regija bila gospodarski 3,2 puta jača od najnerazvijenije.U Hrvatskoj su tek tri županije razvijenije od prosjeka Hrvatske. To su Istarska županija, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok se preostalih 17 nalazi ispod tog prosjeka s tim da je čak četiri od pet slavonskih županija ispod 60 posto prosječne razine razvijenosti RH i zauzimaju četiri posljednja mjesta na ljestvici razvijenosti županija.U Gradu Zagrebu koncentrirano je 33,5 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika, 38,4 posto ukupnog broja zaposlenih i čak 50 posto ostvarenih prihoda, dok su poduzetnici iz Ličko-senjske i Požeško-slavonske županije činili manje od jedan posto ukupnog broja poduzetnika, a njihovi su prihodi činili tek 0,3 posto, odnosno 0,6 posto ukupnih prihoda svih poduzetnika. Prihodi su najviše rasli u Šibensko-kninskoj županiji, pri čemu su 2019. godine bila čak 21,3 posto veći nego u 2018. godini. Neto dobit je najviše povećana u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji (za čak 75,5 odnosno 65,0 posto), dok je broj zaposlenih kod poduzetnika najviše povećan u Vukovarsko-srijemskoj županiji i to za 12,9 posto. Najveću ekonomičnost poslovanja, koja prikazuje odnos ostvarenih prihoda i rashoda istodobno su imale Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija, a najveću vrijednost prihoda ostvarenih na inozemnom tržištu u odnosu na ukupne prihode imale su Varaždinska, Vukovarsko-srijemska te Međimurska županija. Temeljne su grane gospodarstva u Šibensko-kninskoj županiji prerađivačka industrija, trgovina, turizam i graditeljstvo, koje ostvaruju oko 75 posto ukupnog prihoda, a kao strateška djelatnost gospodarstva županije izdvaja se prerađivačka industrija, koja se uglavnom temelji na preradi metala.