Datum objave: 05. Studeni 2016

Šibenikom se danas zaorile partizanske pjesme na otvaranja Muzeja pobjede u 2. svjetskom ratu

Diana Ferić
Diana Ferić

Prvi put nakon skoro 30 godina u središtu Šibenika, na Medulićevom trgu čule su se revolucionarne i partizanske pjesme „Padaj silo i nepravdo“ ili pak „S Ovčara i Kablara“ koje su, uz pratnju harmonike ponosno zapjevali antifašistiiz cijele Dalmacije nakon službenog otvaranja Muzeja pobjede i oslobođenja Dalmacije u Šibeniku. Na to događanje stigli su stari i mladi antifašisti iz cijele Dalmacije pa i šire. Nazočni su bili i Ranko Ostojić, jedna od kandidata za predsjednika SDP –a, Zoran Pusić, Zoran Erceg , Tomislav Jakić, savjetnik bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića, ali i šibenski gradonačelnik Željko Burić sa pročelnicom svog ureda Mladenom Jakelić Baran. Na tom se događanju okupilo više od 500 sudionika.


Rezanjem torte sa znakom Muzeja antifašizma otvaranje je simbolično, označio Vinko Guberina, nekadašnji visoki šibenski dužnosnik, predsjednik tadašnjeg izvršnog vijeća i Skupštine općine Šibenik koji je u 89. godini. Zoran Restović, predsjednik Zajednice antifašističkih boraca i antifašista Šibensko – kninske županije u svom je kratkom uvodnom govoru podsjetio kako je u vrijeme Drugog svjetskog rata Dalmacija prodana Talijanima koji su, prema naredbama koje je danas pročitao, imali namjeru zatrti nacionalni identitet Šibenčana. „ U tom vremenu i u takvim uvjetima ustao je narod Dalmacije pod vodstvom Komunističke partije. Čega se više prisjećati zločina Talijana, ustaša, Nijemaca, suradnika okupatora koji su mučili, zatvarali, vješali ili možda nadčovječanskih napora partizana po Neretvi, Sutjesci i drugim bojištima od 1941. Godine“, kazao je Restović i dodao kako se nakon odluke Vrhovnog štaba NOB –a na čelu s maršalom Josipom Brozom Titom krenulo se u oslobođenje Dalmacije i cjelovitu vratiti matici zemlji. Nikada do tada u današnjim granicama Dalmacija nije bila Slavenska i Hrvatska“, zaključio je Restović. Njegov je govor bio popraćen s burnim pljeskom dva puta – kada je nabrajao sve što su Talijani namjeravali napraviti u Dalmaciji i kada je kazao da je sličnost s današnjim vremenom slučajna , ali surova te kada je spomenuo Josipa Broza Tita.


Nakon svečanosti otvaranja koja je održana pod šatorom na Medulićevom trgu rijeka antifašista krenula je u razgledavanje Muzeja, a za sve sudionike današnje svečanosti pripremljene su i besplatne porcije rižota s plodovima mora. Ispred šatora orila se partizanska pjesma. Među nazočnima bilo je puno starijih ljudi, ali i mladosti. Saznali smo da je jedna od najstarijih sudionika te svečanosti bila 93 – godišnja Splićanka.
#Grad Šibenik je od samog početka pružio potporu ovom projektu i rezultat toga je novi sadržaj i gradskoj jezgri i mislim da je to sasvim u redu jer to priča o tomu što se događalo od 1941. Godine odnosno 1939. Do 1945. Godine, ali moja je inicijativa da se ta priča kao i priča o Domovinskom ratu povežu jer je i jedna i druga borba bila za to da sami upravljamo svojom sudbinom“, kazo je novinarima gradonačelnik Šibenika Željko Burić kojeg smo zatekli izvan šatora u kojem se održala svečanost otvaranja Muzeja.
Prije svečanosti na Medulićevom trgu položeno su vijenci u Spomen parku na Šubićevcu, a na taj događaj stiglo je 10 autobusa antifašista iz Dalmacije.

 

Muzej je otvoren u čast 72. obljetnice protjerivanja okupatora i kolaboracionista iz grada. U njemu je postavljena prva izložba na kojoj su nositelji partizanske spomenice sa šibenskoga područja, Iza osnivanja Muzeja stoji Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista u kojoj, suprotno ideji da su 'borci odavno pomrli', ima mladih ljudi. Ističu da su dobili smo brojnu podršku, među ostalim i Grada Šibenika, a na današnjoj svečanosti Zoran Restović nije htio imenovati one koji su ih odbili podržati. Za vizualno oblikovanje postava zaslužan je šibenski dizajner Ante Filipović Grčić. Financiranje otvaranja Muzeja djelomično je osigurano donacijama, među kojim je i osam tisuća funti Udruge engleskih vojnika koji su se borili na Visu. Pomoć smo dobili i iz Kine, ali i domaćih ljudi.
 

Iz kategorije: Vijesti