Radikalna kritičarka kapitalizma, časna sestra Teresa Forcades, benediktinka iz Katalonije privukla je na svoje večerašnje predavanje na šibenskom Festivalu alternative i ljevice (FALIŠ) mnogobrojnu publiku što ne čudi s obzirom na najave da je riječ o časnoj sestri ljevičarki koja je i kritičarka crkve. Bilo je to sigurno najposjećenije predavanje do sada ne samo na tom festivalu nego i šire, kako je ustvrdio i Srećko Horvat jedan od organizatora, a na njemu su bili predstavnici crkve poput don Franje Glasnovića, vodičkog župnika. Potvrdila je ne samo da je hrabra i bespoštedna u kritici kapitalistčkog sustava i da je borac za ljudsko dostojanstvo nego i da je neposredna u komunikaciji pa i duhovita. Kad bi se svakih pola sata oglasilo zvono s obližnje crkve ocijenila je da je i to potvrda istinitosti njezinih stavova.
Govorila je o etičkoj kritici kapitalizma, a njezini su stavovi zapravo prepričana teorije Karla Marxa i njegova kritika kapitalizma sa svi općim mjestima od eksploatacije radnika koja je imanentna kapitalizmu i otuđenja do toga da je kapitalizam neprihvatljiv i zbog toga što mu je jedini cilj ostvarenja profita nauštrb prava i dostojanstva radnika. „ Želim razotkriti lažnost definicije po kojoj je kapitalizam društveni sustav koji razvija slobodu. Kada bi kapitalizam bio takav sustav ja bih bila njegov pristaša, ali to bi trebala biti sloboda svih, a ne sloboda nekolicine kao što je to u kapitalizmu u kojem se kazala je dovodeći u pitanje i definiciju da sloboda pojedinca završava tamo gdje počinje sloboda drugog pojedinca. Sklonija je anarhističkoj teoriji koja kaže „ja neću biti slobodan dok svi ne bud slobodni odnosnu stavu Rose Luxemburg da se sloboda mjeri slobodom onih koji misle drukčije.
Sestra Teresa Forcades u nekoliko je navrata istaknula kako je protiv kapitalizma, ali kako nije protiv privatnog vlasništva, poduzetništva i tržišta koji razvijaju radne kapacitete ljudi i omogućavaju im da se ostvare.
Kritizirala je kapitalistički sustav i zbog toga što radnike pretvara u predmete i trguje i s njihovim dostojanstvom i što nastoji što više obezvrijediti vrijednost rada kako bi oni koji imaju sredstva za proizvodnju ostvarili što veći profit jasno kazavši kako je protiv toga da isključivo zarada bude glavni cilj proizvodnje dobara. Ona smatra da je u društvu moguće bogatstvo ravnomjernije rasporediti, a vrlo revolucionarno zazvučala je njezina rečenica kako za to ne bi čekala da bogataši promjene svoj način razmišljanja za što je dobila bučni aplauz.
U odgovoru na pitanja publike istaknula je kako smatra da bi teologiju oslobođenja trebalo proširiti i u Europi. Jasno je kazala kako kao kršćanka poštuje svetost života, ali da je protiv toga da se osuđuju žene koje s e odluče na abortus. Smatra da i komunistički režim koji koji je potiskivao crkvu u socijalizmu kao i crkva koja danas potiskuje ideje socijalne pravde imaju zajedničke totalitarne tendencije. Protiv je velikih političkih sustava i zalaže se za manje političke sustave poput grčkih polisa jer smatra da je samo u njima moguća istinska demokracija pa zato podržava nezavisnost svoje Katalonije. Jasno je kazala i da je protiv toga da države, pa tako i Španjolska vraćaju dug Središnjoj europskoj banci jer je riječ o spekulativnom novcu koji je bio namijenjen zaradi, a ne pomoći državama.
Bilo je to posljednje predavanje na ovogodišnjem FALIŠ-u., na kojem su, kako je kazao Srećko Horvat , neke stvari hrabro prvi put rečene u Hrvatskoj, a o odazivu publike najbolje svjedoči primjedba Emira Imamovića Pirkea, kako će za sljedeći, treći FALIŠ, trebati uklonit nekoliko zgrada ispred Male lože koja je postala pretijesna za događanja na tom festivalu.
