Nakon serije napisa o prvom hrvatskom neurokiruškom robotu koji je razvila grupa znanstvenika porijeklom iz Šibenika ili povezanim sa Šibenikom gradonačelnik Šibenika dr. Željko se sastao s njima u Zagrebu, a bilo je riječi i o mogućnostima uključivanja tih eminentnih znastvenik u neke projekte koji bi se ostvarili u Šiibeniku.
Demonstracija mogućnosti i naprednih tehnologija koje objedinjava robot RONNA koji je sposoban samostalno obavljati zahtjevne operacije na mozgu za šibenskog je gradonačelnika organizirana u operacionoj dvorani Kliničke bolnice „Dubrava“ u Zagrebu.
Podsjetimo, riječ je o projektu kojeg stručnjaci smatraju jednim od najvažnijih suvremenih znanstvenih projekata u Hrvatskoj, a nadilazi sve što u tom segmentu medicinske robotike postoji danas u svijetu. Tog robota, koji je Hrvatsku lansirao među mali broj zemalja koje raspolažu znanjem i tehnologijom za razvoj tako visoko sofisticiranih inteligentnih strojeva, stvorila je grupa znanstvenika tijesno povezanih sa Šibenikom, Primoštenom i otokom Prvićem.
Ideja o razvoju umjetne inteligencije za robota koji će moći samostalno, savršeno precizno i pouzdano obavljati operacije na mozgu potekle je od prof. dr. Gojka Nikolića Dade, rođenog Šibenčanina, razvila se tijekom razgovora s doc. prof. dr. Darkom Chudyjem, šefom neurokirurgije u KB Dubrava je veći dio djetinjstva i mladosti proveo u Šepurinama na otoku Prviću, koje je povezao još jedan Šibenčanin, dr. Nenad Bogdanović, a ostvarena je kada se inicijalnoj ekipi kao voditelj projekta priključio dr. sc. Bojan Jerbić profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i voditelj Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava, vidjevši hrvatski znanstvenik na području inteligentne robotike i inženjerskog računalstva, koji je inače primoštenski zet.
Šibenski gradonačelnik je na prezentaciji projekta u KB „Dubrava“ te na Fakultetu strojarstva i brodogradnje doznao da je hrvatski robot RONNA za razliku od drugih medicinskih robota na čijem se razvoju radi u svijetu, daleko je napredniji. Prije svega on ima dvije robotske ruke koje međusobno samostalno komuniciraju i mogu se „dogovarati“ bez intervencije čovjeka. Osim toga naš robotski sustav ima i razvijenu umjetnu inteligenciju zahvaljujući kojoj može prepoznavati okolinu, samostalno se prilagođavati uvjetima rada i prostorno koordinirati rada s kirurzima u operacijskoj sali. Njegove „ruke“ obložene su umjetnom kožom tako da ona reagira na dodir s rukom ili tijelom kirurga ili nekog predmeta, što više reagira i kada se dođu u njihovoj blizini.
Osim toga robot RONNA je višestruko jeftiniji od sličnih robotskih sustava koji danas postoje u svijetu iako je od njih napredniji i sposobniji. To je veliki uspjeh naših znanstvenika koji su dokazali da se Hrvatska možemo nositi s velikim projektima i visokim tehnologijama koje su privilegija razvijenih zemalja te da u Hrvatskoj postoje ogromni razvojni i inovativni potencijali.
Robot RONNA operativne zahvate na mozgu obavlja brže i pouzdanije nego što ih je moguće obaviti konvencionalnim metodama. Pacijenti zahvat podnose lakše i brže se oporavljaju.
Skraćenje trajanja operativnog zahvata smanjuje opasnost od infekcije, a jedna od najvećih prednosti hrvatskog neurokirurškog robota je što visoku tehnologiju, najnaprednije medicinske metode i visoka znanstvena postignuća čini dostupna svima kojima je pomoć potrebna bez obzira na imovinsko stanje i socijalni status.
„Impresioniran sam onim što sam vidio i što su mi prezentirali dr. Nikolić, dr. Jerbić i dr. Chudy. Spoznaja da Hrvatska ima znanstvenike koji su u stanju ostvariti projekte kakvi su inače rezervirani za najbogatije i najrazvijenije zemlje svijeta ohrabrujuća je, a činjenica da su glavnu riječ imali znanstvenici porijeklom iz Šibenika odnosno povezani sa Šibenikom, čini me kao Šibenčanina i gradonačelnika istinski ponosnim“, kazao nam je dr. Željko Burić te dodao kako će nastojati uspostaviti što je moguće konkretniju suradnju između znanstvenog tima i institucija koje sudjeluju ostvarivanju tog projekta sa Šibenikom, šibenskim znanstvenicima i šibenskim institucijama jer u tome vidi ne samo priliku za afirmaciju Šibenika nego i moguće putove za pretvaranje Šibenika u grad znanja, novih tehnologija i naprednog gospodarstva.
