Srijeda, 19 Travanj 2017 09:49

Oni rade:Svjetski uzlet Zavičajnog muzeja u Biogradu na ramenima Šibenčana

Napisala: 
Oni rade:Svjetski uzlet Zavičajnog muzeja u Biogradu na ramenima Šibenčana

Zavičajni muzej u Biogradu počinje se preuređivati u jednu od svjetskih atrakcija s obzirom na vrijedna otkrića pomorske arheologije koja će u njemu biti izložena. Hrvatska će zahvaljujući njemu dobiti jednu od globalno značajnih kulturnih znamenitosti i turističkih atrakcija. Biograđani za taj projekt očekuju potporu iz EU fondova, a najava preuređenja muzeja naišla je na opće odobravanje i podršku. Riječ je o istinski vrijednom projekt vrijednom oko 40 milijuna kuna koji je na poseban način značajan i za Šibenik iako ga se u kontekstu onoga što Biograđani namjeravaju raditi, ne spominje, a moralo bi.

 

Naime, središnji i najvažniji dio stalnog postava Zavičajnog muzeja u Biogradu na moru čini svjetski vrijedna zbirka predmeta pronađenih na mletačkom trgovačkom brodu “Gagliana Grossa” koji je 1583. godine potonuo kod otoka Gnalića. brod je prevozio dragocjenostima za harem sultana Murata III, a 1967. godine istražili su ga prvi hrvatski podvodni arheolozi, Šibenčani dr. Zdenko brusić, Zlatko Gunjača i Dalibor Martinović. Upravo su oni na svjetlo dana iznije i prve senzacionalne nalaze među kojima je biola i znamenita škrinja s balom skupocjenog platna koje je ostalo sačuvano te danas predstavlja svjetski raritet.

Prema najavama Zavičajni muzej u Biogradu na moru bit će u cijelosti preuređen. Stalni će postav održavati cjelokupnu povijest Biograda na moru, ali će naglasak biti stavljen na arheološke nalaze s galije pronađene kod otočića Gnalić koji spadaju u red najvrednije svjetske baštine.
Idejni projekta na čijoj izradi radi arhitektonska tvrtka AB Forum iz Zadra, predviđa kako je objavljeno u medijima, ulaz u štivu galije “Gagliana Grossa” koji će biti uređen na vrhu zgrade muzeja odakle će se posjetitelji spuštati u utrobu galije gdje će ih čekati obilje nalaza s kojima će se potanko upoznati kroz priču o pronalasku mjesta brodoloma kod otoka Gnalića, povijest istraživanja olupine, sadržaj tereta kojeg je prevozila, put kojim je plovila od Venecije do mjesta na kojem je doživjela havariju i potonula. Zbirka predmeta pronađenih na olupini galije “Gagliana Grossa” ima više od 52 tisuće predmeta pa u Biogradu razmišljaju i o uređenju posebnog prezentacijskog centra u kojem bi bili isključivo predmeti pronađeni kod otoka Gnalića.

Biograd na moru, poznat po nizu uspješnih turističkih akcija, programa i manifestacija očito grabi krupnim koracima naprijed. Šibenik može biti ponosan što je na poseban način pridonio napretku tog susjednog grada čiji su žitelji, prema povijesnim izvorima, najvjerojatnije osnovali Šibenik.

 

Senzacionalni projekt preuređenja Zavičajnog muzeja u Biogradu na moru prilika je da se još jednom podsjetimo da su ono čime se Biograd s pravom ponosi, a predstavlja dreagoicjenu baštinu čovječanstva 1967. godine otkrili i iznijeli na svjetlo dana prvi hrvatski podvodni arheolozi, Šibenčani povjesničari i arheolozi Zdenko Brusić i Zlatko Gunjača te instruktor ronjenja Dalibor Martinović.

Prema Gnaliću su se zaputili na nagovor Zlatka Gunjače koji je želio provjeriti priče da se na dnu mora nedaleko od tog otoka nalaze ostaci nekog davno potonulog broda. Prve nalaze izronio je Dalibor Martinović, a njegovo istraživanje dna oko otoka Gnalica bio je povijsni događaj jer je toga dana počela hidroarheologija u Hrvatskoj.
upravo zbog svega onoga što su šibenski povjesničari i arheolozi kao prvi hrvatski hidroarheolozi pronašli u u Biogradu na moru je bito osnovan Zavičajni muzej koji se sada preuređuje, modernizira i pretvara u svjetsku kulturnu atrakciju.

 

Prvo podvodno arheološko istraživanje poduzeto kod otoka Gnalića organizirale su povjesničarke Ksenija Radulić i Sofija Pettricioli, a osim Gunjače, Brusića i Martinovića bili su uključeni i članovi tadašnjeg šibenskog Kluba podvodnih aktivnosti „Kornati“: Damir Lozić, Toni Anić, Martin Mojmir, Rato Čakić, Zoran Herak, Vinko Šarić, Boris Santini, Tomislav Balin i Joško Bogdan.
 

Objavljeno u Kultura i zabava
Više u ovoj kategoriji:

 

MOK.hr koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda mok.hr stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Slažem se!