Muzej drvene brodogradnje koji se pripremao dvije godine, a o njemu se maštalo nekoliko desetaka godina otvoren je večeras u Betini kao oda svim betinskim kalafatima, kako je na svečanom otvorenja kazao načelnik Općine Tisno Ivan Klarin. „ Drvena brodogradnja ovdje je prisutna unazad 300 godina, kada je u Betinu iz Korčule došla obitelj Filipi i zajedno s betinskom obitelji Uroda aktivno počela gradila betinsku gajetu. Betinska gajeta i umijeće njezine gradnje proglašeni su prije nekoliko mjeseci nematerijalnim kulturnim dobrom što je dodatni vjetar u leđa ovoj ustanovi za njezino brendiranje. Ovo je prva ovakva ustanova na otoku Murteru i ona nije sao kulturna ustanova već je bitna i za razvoj turizma na ovom otoku koji godišnje ostvari oko 1,2 milijuna noćenja“, istaknuo je Klarin. Na svečanosti je bio i ministar pomorstva Siniša Hajdaš Dončić te predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja. Muzej je koštao 5,8 milijuna kuna, a novac je sinergijskim djelovanjem osiguralo više ministarstava. Ministar Hajdaš Dončić je istaknuo kako je za svaku državu bitno da zaštiti svoj kulturni i tradicijski milje za što je dobar promjer Muzeja drvene brodogradnje koji svjedoči i o dugoj hrvatskoj pomorskoj tradiciji.
Zgrada Muzeja nastala je od dviju starih kamenih kuća koje su pripadale jednom starom betinskom klafatu, a ima 250 četvornih metara. U njemu je 350 različitih eksponata od starih alata kojima su se u početku gradile gajete do svjedočanstava o tomu za što su brodovi služili. Izloženo je pet maketa drvenih brodica, a najveća je bracera duga 1,3 metra. Muzej je suvremeno opremljen i sadržaji su predstavljeni multimedijalno pan se u njemu nalaze i 3D video igre kroz koje djeca mogu učiti o drvenoj brodogradnji ili se okušati u virtualnoj gradnji brodova. „Posebno je vrijedan dokumentarni film koji smo snimili i u kojem stari kalafati pričaju o vještini gradnje gajeta. U međuvremenu su njih trojica umrla i to upravo oni koji su znali napravit konstrukciju broda uz pomoć daščice, šesta i buške tako da su nam sada trajno ostavili to znanje, a mi ćemo se potruditi da se prenese na mlađe kalafate i da se ta vještina sačuva“, kazala nam je Kate Šikić Čubrić, privremena ravnateljica betinskog muzeja.
U prvom dijelu Muzeja su eksponati i multimedija posvećeni ulozi broda u svakodnevnom životu Betinjana, a drugi dio prostora usredotočen je na tehničke detalje obrade drva te posjetitelju nastoji do u detalje prikazati vještinu tradicijske brodogradnje.
Zgradu muzeja projektirao je arhitekt Tomislav Krajina, a autori postava su dr.sc. Jadran Kale i Marija Krnčević Rak, kustosi šibenskog muzeja, a dizajnirao ga je Marko Barišić. Dragocjena je bila i pomoć udruge „Betinska gajeta 1740“, a posebno njezinog predsjednika Đenka Šandrića kojeg je Klarin posebno istaknuo.
Muzej će biti otvoren cijelu godinu, a za sada ima dvoje zaposlenika.
