Sidebar Menu

Datum objave: 19. Lipanj 2019

Snimljem je i treći edukativni film o fenomenu krša i rijeci Krki

Diana Ferić
Diana Ferić

 Snimljen je treći edukativni film posvećen je fenomenu bezvodnog krša kojim teče 72,5 kilometara rijeke Krke, priopćili su iu JU NP Krka.

Hrvatska se smatra klasičnom zemljom krša u europskim okvirima, poglavito u Dalmaciji, gdje je opjevan u brojnim pjesmama, kao temeljna kulisa života ovdašnjeg čovjeka kroz mnoga stoljeća.

 

Krka je 72,5 km duga dalmatinska krška rijeka koja izvire kao vökliško nepresušno vrelo u podnožju planine Dinare. Zato je treći edukativni film Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, nakon sedam slapova i sedre koja ih je izgradila, posvećen upravo kršu, kako bismo, na vizualno zanimljiv i informativan način, naučili nešto više o specifičnom i vrlo osjetljivom krškom području rijeke Krke, na kojemu se od prapovijesti intenzivno razvijaju razni oblici ljudske prisutnosti i djelovanja.
Krka se urezala između ravnokotarskog prostora, zaravni Čikole i Dalmatinske zagore, okružena planinskim masivima Velebita, Dinare, Svilaje i Mosora. Krška područja odlikuje bezvodnost. Prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost pospješuju poniranje atmosferskih voda u unutrašnjost dok krajobrazom dominira krš.

 

Upravo stoga, pojava vode na površini ima veliko značenje i rijeka Krka predstavlja fenomen jer je ona zapravo viseća tekućica koja na toj podlozi ne gubi vodu. Geološko formiranje područja rijeke Krke počinje sedimentacijom vapnenaca, koja se odvijala tijekom donje i srednje jure, a nastavljeno je sedimentacijom karbonata tijekom cenomana i turona. Teren kojim protječe vodotok rijeke Krke izgrađen je od vapnenca i dolomita, te dolomitičnih vapnenaca paleozojske i mezozojske starosti, ali i od tercijarnih paleogenskih vapnenaca, lapora, pješčenjaka i konglomerata.

 

Današnji izgled kanjona Krke rezultat je tektonskih pokreta i površinskih procesa okršavanja u karbonatnim naslagama. Nakon würmske odledbe u pleistocenu, zbog općeg otapanja ledene kore na Zemlji došlo je do dizanja razine mora i potapanja današnje jadranske obale. U to vrijeme oblikovano je ušće rijeke Krke od Šibenskog kanala do podnožja Skradinskog buka. Stvaranjem sedrenih naslaga u postwürmskom razdoblju počinje izdizanje Skradinskog buka, Roškog slapa i ostalih slapova duž vodotoka, koje rezultira stvaranjem Visovačkog jezera i ostalih ujezerenih voda u kanjonskom dijelu Krke, potapanjem ušća rijeke Čikole, nastajanjem brzaka, speleoloških objekata, močvara i poplavnih livada.

 

Rijeka Krka izuzetan je vodotok u prostoru dalmatinskog krša, a njezin kanjonski izgled rezultat je geološke građe kamenog terena kojim protječe i dugotrajnih procesa postupnog urezivanja duž tektonskim pokretima formiranih rasjeda i pukotina unutar karbonatnih vapnenaca mezozojske i tercijarne starosti. To je urezivanje osobito intenzivirano tijekom glacijalnih i interglacijalnih intervala u vrijeme mlađeg geološkog razdoblja pleistocena. Tada dolazi do stvaranja sedrenih barijera golemih dimenzija na pojedinim dijelovima vodotoka, a plavljenjem mora stvara se estuarij donjeg toka Krke i današnji izgled gornjeg ujezerenog prostora s kanjonskim dijelom rijeke i njezinom sadašnjom hidrološkom mrežom. Na području Parka danas su vidljivi tipični krški oblici i geološki fenomeni: kamenice, škrape, primjerci fosila rudista, vrtložni lonci, ostaci fosilne sedre, špilje i čitavo bogatstvo podzemnog svijeta.
Jedinstvena krška raznolikost ovog područja neprocjenjiva je vrijednost koju treba sačuvati. Edukativni film o kršu možete pogledati na:

https://www.youtube.com/watch?v=uLabyckKHtM
 

Iz kategorije: Županija info

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam