Sidebar Menu

Datum objave: 23. Siječanj 2020

PLANINSKI MASIVI OKO KRKE / Kako su nastali Dinara, Svilaja, Promina, Velebit...

Diana Ferić
Diana Ferić

Nastavljamo serijal priča o tomu kako je nastalo područje rijeke Krke. Danas govorimo o planinama koje s triju strana svijeta, sa zapada, sjevera i istoka, nadvisuju rijeku Krku. To su planinski masivi Velebita Dinare, Svilaje i Mosora. U reljefu oko Krke ističu se planinski zid na sjeveru koji tvore Dinara, Uilica i jugoistočni ogranci Velebita, poljske udoline (Kninsko, Kosovo i Petrovo polje), vapnenačke zaravni (sjevernodalmatinska, kistanjska i zaravni oko Krke i Čikole) i kanjoni s tokovima Krke, Krčića i Čikole. Između poljskih udolina i zaravni smještena je planina Promina.

Planine oko Krke nastale su vjerojatno prije otprilike dvadeset do trideset milijuna godina a pripadaju području Dinarida. Generalno gledajući, područje Dinarida, u kojem je usječen kanjon rijeke Krke, nastalo je subdukcijom Afričke ploče (Jadranske mikroploče) pod Euroazijsku ploču, kao rezultat raspada i kretanja paleokontinenta Gondvane i superkontinenta Laurazije. Sudar Afričke ploče s Europskom, koji je započeo još krajem krede prije šezdeset pet milijuna godina, a traje i danas, uzrokovao je smanjenje oceana što je popraćeno intenzivnim tektonskim pokretima. Slojevi stijena, prvotno istaloženi na dnu oceana, naborali su se, razlomili i izdigli iz mora te stvorili goleme planinske lance kao što su Alpe i Dinaridi. U vrijeme taloženja prvih naslaga na području današnje rijeke Krke područje Dinarida pripadalo je prostranom moru Tetis.

U svom radu Polja gornje Krke profesor Mladen Friganović vodi nas krajem oko gornje Krke koji se nalazi na prijelazu iz planinskog zaleđa u primorje. Udolina (Kninskoga, Kosova i Petrova polja) pruža se gotovo meridijanski. Na istoku je zatvaraju ogranci Dinare (1 831 m) i Svilaje (1 509 m), na zapadu je vapnenačka zaravan koja se proteže do jugoistočnih ogranaka Velebita i bukovačkih brda. Sjeveroistočno od Kninskoga polja dominira vapnenački masiv Dinare i njezini ogranci. Dinara je međaš između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sve što je u prisoju (strani okrenutoj suncu) pripada Dalmaciji, a sve što je u osoju (strani zaklonjenoj od sunca) u granicama je Bosne i Hercegovine. S najvišeg vrha Dinare pogled se stere na Peručko jezero i na planinu Troglav, kao i na Svilaju i Prominu, koje s Dinarom ispunjavaju horizont oko rijeke Krke.

Istočno od Kninskoga polja pruža se dolina Krčića, kojom je ono povezano s udolinom između Dinare i Svilaje. Istočno i zapadno od Kninskoga polja proteže se vapnenačka zaravan u koju je Krka usjekla svoje korito. S obje strane južnoga dijela Kosova polja zaravan se sužava i naglo prelazi u strme vapnenačke padine Kozjaka i Promine. Oko Petrova polja zaravan je najizrazitija i najprostranija na istoku, gdje kao blago izvijeni „Podi“ prelazi u padine Svilaje. Na zapadnom dijelu polja izdiže se Promina (1 148 m), tipičan primjer otočne uzvisine. Promina je na zapadu omeđena kanjonom rijeke Krke, na jugu kanjonom Čikole, a na istoku Petrovim poljem. Dominira okolnim nižim krajolikom, pa se s nje prema jugu pruža lijep pogled na Miljevačku zaravan i na Krku i Čikolu, a s vrha se vidi i Jadransko more s otocima, od kojeg je udaljena 30 km.

Iz kategorije: Zavičajni putopis

logo footer 1
Trg Andrije Hebranga 11a, 22 000 Šibenik

logo footer 2
logo footer 3

Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. U skladu s novim smjernicama privatnosti, moramo Vas upitati za pristanak prilikom korištenja kolačića.
Saznaj više Prihvaćam