Prije 444. godine dogodila se najveća pomorska bitka svih vremena u kojoj su se sukobile flote Svete lige, koja je objedinila sav kršćanski svijet ondašnje Europe, i Osmanskog carstva. U toj bitci koja je odlučivala o sudbini Europe sudjelovalo je i šest hrvatskih galija, a među njima je bila i komunalna galija grada Šibenika. Obljetnica tog važnog događaja bit će obilježena danas u 18 sati u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić, u organizaciji Udruge pomorskih kapetana i časnika Šibenik i Rotary klub Šibenik, apod pokroviteljstvom Pučkog otvorenog učilišta Libar.
Za tu prigodu predavanje o bitci kod Lepanta, grčkog grada Nafpaktosu današnjem Korintskom zaljevu, pripremio je vrsni poznavatelj pomorstva i pomorske povijesti Nikica Vučenović, a u programu će sudjelovati Pero Mioč koji će recitirati stihove iz Pisme o šibenskim junacima u Kandijskom ratu, Andrije Kačića Miošića i klapa „Romansa“ koja će otpjevati pjesmu „Nad Lepantom sunce moje“, a nakon predavanja bit će domjenak „Galijotov obrok“ na kojemu će biti posluženo jelo koje se pripremalo veslačima na srednjovjekovnim galijama.
Bitka kod Lepanta bila je najveća i najkrvavija pomorska bitka u povijesti. Odigrala se je 7. listopada 1571. godine u Jonskom moru nakon što su Turci zauzeli otok Cipar. Gubitak Cipra ugrozio je opstanak Europe i njenu prevlast na Jadranskom i Sredozemnom moru pa je Venecija zatražili pomoć od kršćanskih zemalja koje su se ujedinjene protiv istog neprijatelja i osnovale savezničku flotu pod zapovjedništvom Venecije.
Završna bitka, treća po redu i najteža, okončana je pobjedom Svete lige. Turci su uspjeli spasiti manje od polovice svoje flote, a njihov je poraz označio kraj turske premoći na istočnom Sredozemlju. Bila je to posljednja bitka u kojoj su glavna snaga bila galije na vesla i jedna od prvih u kojoj je korišteno vatreno oružje.
U bitci koja je trajno obilježila povijest čovječanstva sudjelovalo je šest hrvatskih galija iz Cresa, Krka, Raba, Šibenika, Trogira i Hvar, a povjesničari su izračunali da je među 160 000 vojnika koji su se borili na strani ujedinjenje Europe svaki peti bio Hrvat. Kršćani su svoju pobjedu pripisali zagovoru Blažene Djevice Marije, a papa Pio V. odredio je da se u spomen na tu bitku svake godine 7. listopada slavi spomen Blažene Djevice Marije od Krunice.
Nastojeći sačuvati spomen na tu bitku i doprinos Šibenika i Šibenčana pobjedi koja je tada izvojevana te odati počasti našim precima koji su u njoj sudjelovali, Udruga pomorskih kapetana i časnika Šibenik pokrenula je u suradnji s gradom Šibenikom izradu replike šibenske galije Sv.Jurja koja bi, uz sve to, bila i značajna turistička atrakcija.
