Zagreb i još nekoliko hrvatskih gradova naći će se na listi više od tisuću svjetskih gradova u kojima će se 15. listopada održati prosvjed 15.O kojim se iskazuje nezadovoljstvo spregom politike i kapitala., prenosimo s tportala. Prosvjed će se u 18 sati održati na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, ali i na trgovima u Puli, Rijeci i Splitu. Inicijativu su pokazali i Varaždin i Čakovec. Prosvjede je, osim studenata Filozofskog, podržao i Nezavisni hrvatski sindikat i Građanska akcija, a tijekom sljedećih se dana očekuje i podrška niza nevladinih organizacija.
Izraz direktne demokracije
Prosvjedi su samo početak, kako kažu koordinatori za Hrvatsku, velike globalne promjene. Ako se pitate tko je organizator prosvjeda i tko stoji iza svega, odgovora zapravo nema. Direktna demokracija pojam je gotovo nepoznat u Hrvatskoj, jer je naš mentalni sklop naviknut na podjele tipa jesu li lijevi, desni, konzervativni, liberalni… 'Kod nas uvijek ljudi žele znati tko je vođa, no vođe nema, ovo je samoorganizacija građana. Teško im je shvatiti da nema podjele na lijeve i desne, prosvjeduju i jedni i drugi. Cilj je da stvari koje razdvajaju ostavimo doma i borimo se protiv političke korupcije', poručio je za tportal jedan od koordinatora.
Uključeni i studenti Filozofskog fakulteta
Njegovo ime, kaže, nije bitno jer se ne žele isticati kao pojedinci. Isto tako oni nisu organizatori već operativci, skupina običnih građana koji su se u dva tjedna povezali međusobno i sa studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu, revolucionarnom žarištu društvenih promjena u Hrvatskoj.
Usto, odlika direktne demokracije je i izlazak građana na ulice kada god nisu zadovoljni stanjem u državi. 'Demokracija nije izlazak na izbore svake četiri godine. Ona je izlazak na ulice i referendum koji je u Hrvatskoj gotovo nemoguće raspisati', kaže koordinator.
