Datum objave: 05. Listopad 2011

Invalidi i dalje ne smiju raditi, glasati na izborima ni raspolagati novcem

Dora Žganjer
Dora Žganjer

U Hrvatskoj postoji oko 17 tisuća osoba s intelektualnim i mentalnim oštećenjima. Od toga je njih 90 posto lišeno poslovne sposobnosti. Osim nemogućnosti konkuriranja na tržištu rada, oni, zbog svog invaliditeta, između ostalog nemaju pravo odlučivati kako raspolagati novcem, gdje i s kim će živjeti niti glasovati na izborima, a velik broj ih živi u institucijama daleko od očiju javnosti. Hrvatski sabor je 1. lipnja 2007. ratificirao Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Međutim, sve su češće kritike međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava zbog načina skrbi o osobama s intelektualnim i mentalnim oštećenjima.
Upravo na tu temu održan je dvodnevni stručni skup “Poslovna sposobnost i skrbništvo – raskorak između Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i prakse“ u hotelskom naselju Solaris.

U Šibensko-kninskoj županiji 89 posto invalida ne smije raditi

„Poticaj za održavanje ovog skupa su bile spoznaje o kršenju ljudskih prava u postupcima lišavanja do kojih smo došli provevši istraživanje. Rezultati su pokazali da je od 17 tisuća osoba s invaliditetom koliko ih u Hrvatskoj ima, njih 90 posto u potpunosti lišeno poslovne sposobnosti.  Iako Obiteljski zakon u dijelu koji govori o reguliranju skrbništva dozvoljava mogućnost djelomičnog lišavanja poslovne sposobnosti, no ta mogućnost se koristi rijetko ili nikad. Djelomično lišavanje znači da osoba može sukladno svojim sposobnostima i interesima obavljati posao, iako mu je dodijeljen skrbnik“, objasnila je razloge održavanja stručnog skupa zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević.
Upravo ovaj skup je poticaj da krenu promjene i reforme, koje će biti spore i duge, ali dužni smo krenuti s procesom.
„Šibensko- kninska županija prati crne hrvatske statistike, 89 posto osoba s invaliditetom je u potpunosti lišeno poslovne sposobnosti“, kazala je Pekeč Knežević.

Na skupu se raspravlja o tome koliko su hrvatski stručnjaci upoznati sa zaokretom u pristupu osobama s invaliditetom koje je uvela Konvencija i koliko je primjenjuju u praksi, te koje je značenje odredbi Konvencije koje govore o poslovnoj sposobnosti u praksi. Ta skrb je u velikom raskoraku sa standardima Konvencije. U Solarisu je jučer i danas boravilo  300-njak sudionika, sudaca izvanparničnih odjela općinskih sudova, sudskih i liječnika vještaka koji vještače u postupcima lišavanja poslovne sposobnosti, socijalnih radnika i pravnika iz centara za socijalnu skrb te same osobe s intelektualnim i mentalnim oštećenjem. O hrvatskim iskustvima slušat će danas i sutra predstavnici pravobraniteljskih ureda iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije.

 

Iz kategorije: Vijesti