Datum objave: 04. Kolovoz 2011

Počela „garofulizacija“: 50 pitara postavljeno u staroj gradskoj jezgri

Dora Žganjer
Dora Žganjer

Glineni pitari sa mirisnim starinskim garofulima i lavandom postavljeni su ispred ugostiteljskih objekata u staroj gradskoj jezgri Šibenika. Radi se o prvoj fazi projekta kojeg su pokrenuli  TZ grada Šibenika, Udruženje obrtnika, Udruga građana „Porart“ i  Zelenilo  d.o.o., a cilj cijelog projekta je povratak izvornom sadnom materijalu kako bi oplemenili i njegovali  vizualni identitet šibenske stare gradske jezgre kao najvažnijeg turističkog resursa i potencijala.
Dino Karađole, direktor TZ Grada Šibenika ističe da je ta turistička zajednica zajedno s Udruženjem obrtnika je namjeravala podijeliti pitare sa cvijećem po staroj gradskoj jezgri što su najavili još u svibnju, u sklopu pripreme ovogodišnje turističke sezone. U međuvremenu su prepoznali projekt garofulizacije kao dugoročan, edukativan i dobro osmišljen te su zajednički krenuli u oživljavanja stare gradske jezgre kroz garofule. "Turistička zajednica kupila je 200 pitara od terakote u koje će samo zasaditi garofule, lavandu i drugo mediteransko bilje. Podijelit ćemo ih vlasnicima obrta i stanarima u povijesnoj jezgri uz uvjet da paze na njih i održavaju nasade. Danas smo krenuli od Zagrebačke ulice i Kalelarge, a s vremenom će cijela gradska jezgra mirisati po ovoj tradicionalnoj dalmatinskoj, možemo reći i šibenskoj biljci", ističe Dino Karađole. U drugoj fazi pitare s garofulima će dobiti i obrtnici, vlasnici dućana i objekata i staroj jezgri koji će imati zadatak brinuti o cvijeću, zalijevati ga i navečer unositi u zatvoren prostor kako ih se ne bi dočepali vandali i uništili rezultate ovog vrijednog projekta. Ugostitelji su ugodno iznenađeni ovim neočekivanim poklonom: „Pitar nam neće dovesti nove goste, ali gesta je lijepa, važno da lijepo mirišu i  figuraju“, kaže vlasnica Marende u ulici Nove crkve Ankica Milković.
A zašto baš garofuli? „U gotovo svim mjestima u našoj regiji u narodnim napjevima redovito se spominje baš garofula kao simbol ljubavi i predanosti, a danas ga u živućoj praksi jedva nalazimo. Smatramo da bi lijepo, u uzgoju,dati prednost tradicionalno prisutnim vrstama, među kojima je garoful tek simbol njegujućeg tradicijskog pristupa zelenilu", kazala je Sanja Mrša Vukman, predsjednica Udruge Porart.

Iz kategorije: Vijesti