Goran Prgin odlučio je 2005. godine, kada je postao vlasnik Nautičkog centra Prgin na Mandalini da će obnoviti tamošnju crkvu i da će to biti njegov osobni dar Bogu u znak zahvalnosti što mu je pokazao put i dao snage da uspije su svom poslovnom naumu, a poziva i druge građane ili udruge da mu se pridruže. Do sada je dogovorena donacija vitraža za pet od 12 prozora na crkvi sv. Marije Magdalene. Osim obitelji Gorana Prgina, vitraže crkvi daruju Rotary club Šibenik, turska tvrtka Dogus Group koja na Mandalini gradi marinu za megajahte, obitelj Husnu Akhana šefa Uprave Dogus Group te jedna šibenska obitelj koja želi ostati anonimna. Izrada projekta i dobivanje građevinske dozvole potrajali su znatno duže nego što se moglo predvidjeti pa su radovi započeli tek početkom ove godine. Bit će završeni do blagdana sv. Nikole kada bi ta crkva trebala biti po drugi puta posvećena i to na 70. obljetnicu prvog posvećenja.
Mandalinski pustinjaci
Bit će to veliki povijesni događaj za Mandalin. Prema sačuvanim povijesnim izvorima Mandalina je do kraja 14. stoljeća bila pokriven vinogradima koji su bili u posjedu benediktinskog samostana sv. Nikole na otoku Ljuljavcu koji je 1542. godine porušen prilikom gradnje Tvrđave sv. Nikole. Prvi pisani spomen tog samostana potječe iz 1065. godine što znači da je godinu dana stariji od prvog spomena grada Šibenika. Kada je na Mandalni izgrađena prva crkva ne zna se pouzdano, no ima indicija da je na poluotoku obitavao pustinjak u isto vrijeme kada su pustinjaci živjeli u pećini sv. Ante u Kanalu sv. Ante. Zadnji pustinjak iz te pećine, čije ime znamo, bio je Jacint Soppe Papalić Ivanov koji je pred njom pokopan 1779. godine. Najstariji zapis o pustinjaku na Mandalini potječe iz 1461. godine. Tada je mandalinski pustinjak bio fra Petar Bogdanić, a plovan crkve Jakov Mišić. Njihova imena znamo zato što je te godine izgorio heremitarium (pustinjakova kuća). Gradnju nove kuće dozvolio je plovan Nikola Mišić kojeg je 1464. godine naslijedio ninski biskup Juraj Divnić koji je crkvi u Mandalini darovao kalež s reljefima Gospe i sv. Marije Magdalene uz uvjet da nikada ne bude otuđen i da se za proštenje njegovih grijaha zauvijek pjeva misa na dan sv. Marije Magdalene.
Crkva s titularima sv. Marije Magdalene i sv. Nikole
Moguće je da je crkva posvećena sv. Mariji Magdaleni po kojoj je Mandalina dobila ime postojala prije 1409. godine kada je poluotok prvi puta pregrađen kamenim bedemom i drvenim palisadama. Kroničari crkvene povijesti Šibenika zabilježili su da je nova pustinjakova kuća izgrađena 1464. godine Taj je heremitarium stradao u požaru 1641. godine. Stotinu godina nakon što je Madalina, 1544. godine, dobila status župe. Tada je na pročelju crkve stajao je kip sv. Marije Magdalane prekrivene dugom kosom, a kraj nje je stajao gavran. Dio sredine 16. stoljeća crkva je bila posvećena sv. Mariji Magdaleni i sv. Nikoli, a spominje se da je titular sv. Marije Magdalene naslijedila od prvobitne crkve na poluotoku o kojoj nemamo nikakvih podataka. Mandalinska župa bila se ugasila tijekom tragičnih godina kada je Šibenikom harala kuga, a obnovljena je 1678. godine.
Zavjetni vitraži na prozorima crkve sv. Marije Magdalene
-U tijeku priprema za obnovu crkve doznao sam da u Rijeci živi akademski slikar Robert Mijalić vrhunski slikar, majstor mrtve prirode i jednako uspješan autor umjetničkih vitraža podrijetlom iz Rogoznice, - kazao nam je Goran Prgin, - Kada sam čuo za to odmah sam ga potražio te vidjevši njegove dosadašnjih radova na sakralnim objektima odlučio prozore crkve na Mandalini ukrasiti vitražima s vjerskim motivima. S tom nakanom upoznao sam neke svoje prijatelje i poslovne partnere, a oni su me iznenadili željom da se i sami uključe u taj projekt i kao osobne zavjetne darove poklone crkvi po jedan vitraž.
Kada crkva bude obnovljena i ponovno posvećena trebat će je održavati i stalno uređivati. Da to ne bi bilo prepušteno slučaju Goran Prgin je utemeljio Zakladu za crkvu sv. Marije Magdalane u koju će se osim njega, građana Mandaline i Šibenika uključiti nautičari, pomorci i poslovni partneri NCP Remontnog brodogradilišta Šibenik.
Fotografije: Egon Hreljanović, Stanko Ferić, privatna zbirka starih razglednica i fotografija Joška Zaninovića
