Polako, ali sigurno struka i praksa prevladava nad znanošću i teorijom. Recesija je dovela do toga da poslodavcu treba konkretno, stručno znanje, zbog čega se traže kadrovi koji su sa studija izašli s praktičnim znanjem. S prof. dr. sc. Markom Jelićem, dekanom Veleučilišta Marko Marulić u Kninu razgovarali smo o prednostima i manama stručnih, naspram znanstvenih studija. „Lani, 2009., veleučilišta u Hrvatskoj upisivala su 31 tisuću studenata. Ove godine brojka je narasla na čak 37 tisuća. Pomak je očit, iako od ukupnog broja studenata u Hrvatskoj, i dalje samo 25 posto studira na stručnim studijima a čak 75 na sveučilišnim, znanstvenim studijima. U Belgiji je, na primjer, taj postotak 60 naspram 40 posto u korist stručnih studija“, rekao je dekan Jelić, ujedno i predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola u Hrvatskoj. Ove brojke objašnjava gospodarskom krizom zbog koje raste interes za struku. „Izlaz iz krize moguć je jedino konkurentnošću koja se dobiva stjecanjem stručnih znanja.
Također, zaposlene osobe sve češće upisu stručni studij jer su postali svjesni koncepta cjeloživotnog obrazovanja“, govori Jelić ipak ističući potrebu korelacije stručnih i znanstvenih studija jer, „znanost se ne može razvijati bez struke, i obrnuto“, objašnjava. Odnos profesor- studentNa stručnim studijima stočarstvo krša, biljna proizvodnja, prehrambena tehnologija i trgovinsko poslovanje veleučilišta u Kninu trenutno studira oko 400 studenata.
Prosječno se svake godine upiše oko 140 studenata, a do sad je najveći interes vladao za studije ekonomskog smjera. Jelić govori kako se u zadnje vrijeme studenti više odlučuju za studije vezane uz poljoprivredu krša, što opet govori o interesu za konkretna stručna znanja. „80 posto naših studenata je zaposleno bilo u struci ili izvan nje, 15 posto ih odlazi na specijalističke studije u Hrvatskoj i u inozemstvu“, govori dekan Jelić ističući kako je prednost malih veleučilišta kvalitetniji doticaj studenata sa profesorima. „dok u Zagrebu ekonomiju studira oko 18 tisuća ljudi, kod nas na jednog profesora ide u prosjeku 20 studenata,“. Budućnost mladih u KninuJelić najavljuje skoru izgradnju 5 milijuna eura vrijednog Inovacijskog središta i tehnološkog parka gdje će se provoditi praktična nastava za studente. Ovaj projekt, kakav nema niti jedna visokoškolska ustanova u Hrvatskoj, trebao bi se financirati iz europskih fondova za koje je veleučilište prijavilo već nekoliko projekata.Imaju li mladi Kninjani perspektivu ukoliko se žele zaposliti u rodnom gradu ili se vratiti nakon studiranja u nekom drugom gradu? „Problem u Kninu ali i drugim malim gradovima je što nema dovoljno radnih mjesta za zanimanja koja nudimo na veleučilištu. Hoće li će netko naći svoje zadovoljstvo u malom ili velikom gradu ovisi o njemu.
Ovdje se može ugodno živjeti, iako sve ima svoja ograničenja, Knin daje mir, a Zagreb sadržaje“, odgovara dekan Marko Jelić.
