Novi sindikat uputio je otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske s prijedlogom rješenja obeštećenje prevarenih radnika šibenske Revije i drugih poduzeća u Hrvatskoj, koje se ne rješava usprkos volji i spremnosti Vlade da se to učini. Hrvatska Vlada spremna je suočiti se s problemima kriminala u pretvorbi i privatizaciji, tvrdi Novi sindikat, ali da bi to mogla učiniti mora donijeti zakon koji će omogućiti obeštećenje radnika koji su žrtve kriminala u pretvorbi i privatizaciji. U otvorenom pismu Vladi Novi sindikat konstatira i predlaže:
„Već više godina pokušavamo ishodovati obeštećenje prevarenih radnika Plobesta i Revije. O problematici i mogućem rješenju održali smo niz sastanaka u različitim ministarstvima. Na sastanku s ministrom Brankom Bačićem u prosincu 2023. godine iskazana je volja Vlade RH da riješi ovaj problem, citiram riječi gosp. Branka Bačića:
-Novac nije problem, samo moramo naći zakonsku mogućnost.
Kako se radi o radnicima koji su prevareni od institucija, u skladu s tada važećim zakonima, uistinu je jasno da niti jedno od ministarstava u Vladi ne može samostalno riješiti ovaj problem, jer rješenje leži u sljedećem: priznavanju prevare, utvrđivanju liste radnika koje se želi obeštetiti i usvajanju zakonske podloge za obeštećenje prevarenih radnika.
Radi se o političkoj, a ne pravnoj odluci. Mi smo pokrenuli inicijativu, jer smo ocijenili da je ova Vlada spremna suočiti se s problemima koji su posljedica kriminala u pretvorbi i privatizaciji. Potrebno je donošenje novog zakona koji bi zaštitio oštećene i prevarene u postupcima kriminalno vođenih stečajeva i privatizacije. Taj zakon bi imao pravnu osnovu temeljenu na sljedećim dokumentima: Ustav RH, Direktivi 2024/1760,Europskog parlamenta i Vijeća EU, od 13. lipnja 2024., o dužnoj pažnji za održivo poslovanje, Rezoluciji Europskog parlamenta, od 25. listopada 2016., Smjernicama OECD-a za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu, Smjernicama UN o poslovnom sektoru i ljudskim pravima (UNGP) i činjenici da je RH jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država. Stoga RH preuzima odgovornost za socijalnu sigurnost i blagostanje građana. Država jamči poštivanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti (članak 35. Ustava RH), dok Članak 56. govori da svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Naime radnici Plobesta i Revije su izgubili ta prava radi nedostataka u zakonodavstvu RH kao što ste sami to istaknuli. (Prvenstveno im je prekršeno pravo naknade za rad te pravo na pravnu zaštitu od strane države). Direktiva(EU),2024/1760 Europskog parlamenta i Vijeća, od 13. lipnja 2024., o dužnoj pažnji za održivo poslovanje ima cilj osigurati da poduzeća koja posluju na unutarnjem tržištu doprinose održivom razvoju i tranziciji prema održivosti gospodarstava i društava utvrđivanjem, i prema potrebi, rangiranjem po prioritetu, sprečavanjem i ublažavanjem, okončanjem, svođenjem na najmanju moguću razinu i otklanjanjem štete stvarnih ili potencijalnih negativnih učinaka na ljudska prava i okoliš povezanih s njihovim poslovanjem, poslovanjem njihovih društava kćeri i njihovih poslovnih partnera u lancima aktivnosti poduzeća te osiguravanjem da oni kojima je nanesena šteta zbog nepoštovanja te dužnosti imaju pristup pravosuđu i pravnim lijekovima. Inicijativom izrade zakona osobe koje su oštećene dobile bi pristup pravnom lijeku. Rezolucija Europskog parlamenta, od 25. listopada 2016. CELEX 52016IP0409, prema kojoj države, pa tako i Republika Hrvatska, unutar svojih jurisdikcija imaju dužnost zaštititi temeljna ljudska prava od povreda koje učine društva, odnosno korporacije. Institucije i tijela Unije i države članice trebale bi poslužiti kao primjer, istinski ispunjavajući svoje obveze te se primaknuti zajedničkoj kulturi vladavine prava kao univerzalne vrijednosti u 28 država članica i u institucijama Unije. To bi na jednak način trebali provoditi svi uključeni dionici, dok je puno poštovanje tih načela ključan preduvjet za legitimnost europskog projekta kao cjeline i osnovni uvjet za izgradnju povjerenja građana u Uniju. Smjernice OECD-a za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu: Države su dužne štititi ljudska prava. U okviru međunarodno priznatih ljudskih prava, međunarodnih obveza u području ljudskih prava koje su preuzele zemlje u kojima posluju, kao i relevantnih nacionalnih zakona i propisa, poduzeća bi trebala: 1. poštovati ljudska prava, što znači da bi trebala izbjegavati kršenje ljudskih prava i uklanjati štetne učinke na ljudska prava s kojima su povezani; 2. u okviru svojih aktivnosti, izbjegavati uzrokovati ili doprinositi štetnim učincima na ljudska prava i uklanjati takve učinke kada se pojave; 3. nastojati pronaći načine za sprječavanje ili ublažavanje štetnih učinaka na ljudska prava koji su kroz poslovne odnose izravno povezani s njihovim poslovanjem, proizvodima ili uslugama, čak i u slučajevima kada sama poduzeća nisu doprinijela tim učincima; 4. izraditi i imati javno dostupnu politiku kojom se obvezuju poštovati ljudska prava; 5. provoditi dubinsku analizu u području ljudskih prava ovisno o svojoj veličini, prirodi i kontekstu poslovanja te ozbiljnosti rizika od štetnih učinaka na ljudska prava; 6. pružiti pomoć ili surađivati u legitimnim procesima u cilju popravljanja Smjernice pozivaju države da same kreiraju rješenje za probleme i da donose zakonske akte koji rješavaju problem i sprječavaju nastanak istih situacija u budućnosti. Mi kao država koja želimo ući u OECD rješavanjem pitanja slučajeva Revije i Plobesta šaljemo pozitivan primjer i dobru vjeru prema organizaciji kao država koja smatra od krajnje bitnosti rješavanje ovako socijalno osjetljivih pitanja. Štoviše kao članica UN-a UN-ove smjernice o poslovnom sektoru i ljudskim pravima (UNGP) nam daju jasne naputke da države bi trebale poduzeti dodatne korake za zaštitu od kršenja ljudskih prava od strane poduzeća u vlasništvu ili pod kontrolom države ili koja primaju značajnu podršku i usluge od državnih agencija, kao što su agencije za izvozne kredite i službene agencije za osiguranje ili jamstvo ulaganja, uključujući, gdje je to primjereno, zahtijevanje dubinske analize ljudskih prava. Trebaju izbjegavati kršenje ljudskih prava drugih i trebaju se baviti negativnim utjecajima na ljudska prava s kojima su povezana. Odgovornost poduzeća za poštivanje ljudskih prava odnosi se na međunarodno priznata ljudska prava – shvaćena, barem, kao ona izražena u Međunarodnoj povelji o ljudskim pravima i načela koja se odnose na temeljna prava utvrđena u Deklaraciji Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu. Koja su u ovom slučaju prekršena neisplatom plaća i otpremnina. Temeljna obaveza je zaštita od zlouporaba i kršenja ljudskih prava povezanih s poslovanjem. Države moraju poduzeti odgovarajuće korake kako bi osigurale, putem sudskih, administrativnih, zakonodavnih ili drugih odgovarajućih sredstava, da kada se takve zlouporabe dogode na njihovom teritoriju i/ili u njihovoj jurisdikciji, pogođeni imaju pristup učinkovitom pravnom lijeku. Države bi trebale poduzeti odgovarajuće korake kako bi osigurale učinkovitost domaćih pravosudnih mehanizama pri rješavanju kršenja ljudskih prava povezanih s poslovanjem, uključujući razmatranje načina smanjenja pravnih, praktičnih i drugih relevantnih prepreka koje bi mogle dovesti do uskraćivanja pristupa pravnom lijeku. Stoga Vas molim da u što kraćem roku donesete specijalizirani zakon koji bi riješio ovo pitanje za sve osobe koje oštećene u postupcima kriminalno vođenih stečajeva i privatizacija. Svu potrebnu pravnu podlogu za izradu zakona imate u domaćem pravu (članak 56.), europskom (EU direktiva 2024/1760, rezolucija Europskom parlamenta CELEX52016IPO409 ) te međunarodnom pravu (UNGP, Smjernice OECD-a za korporativno upravljanje u poduzećima u državnom vlasništvu ). Vidimo povremene razgovore o tome, ali ne vidimo sustavno rješavanje problema. Stoga Vam predlažemo da formirate radnu skupinu u koju možete uključiti i Novi sindikat, čime bi se osiguralo da skupina kontinuirano i transparentno radi do donošenja novog zakona. Radna skupina bi radila na izradi zakona za rješenje obeštećenja radnika zbog šteta nastalih kao posljedica kriminalno vođenih pretvorbi i privatizacija, a kasnije i stečajeva. Ne vidimo razlog zbog kojeg se ne bi usvojio takav zakon i postavio primjer EU kako se stvari u ovakvim situacijama rješavaju. Usput bi se tim zakonom opravdalo zahtjeve koje bi se postavilo pred multinacionalne kompanije unutar RH, kada se jednom uskladimo sa Direktivom o dužnoj pažnji. Jedino što preostaje je da pokažete političku volju i da se riješi pitanje koje se vuče već desetljećima. Sve gore navedeno pišemo u dobroj vjeri, nakon što ste i Vi javno rekli da Vam nedostaje zakonska podloga za rješavanje problema, a da problem želite riješiti. Nadam se da ćete ubrzo formirati radnu skupinu za rad na novom zakonu i da nećemo morati ponovno organizirati prosvjedne akcije, jer radi se o osobama koje su u životnoj dobi kada im je to vrlo teško. Uz veliku ogorčenost što njihovi problemi nisu riješeni već preko 25 godina, još uvijek imaju i nadu da će napokon biti obeštećeni, a ako ocijene da se to neće dogoditi, javno iskazivanje nezadovoljstva ostaje im jedini izbor. Molimo Vas da nas žurno obavijestite o Vašoj odluci i namjeravanim radnjama.
Predstavnica bivših radnika Revije Jadranka Košarić
Predstavnik bivših radnika Plobest Milenko Herceg
Novi sindikat, predsjednik Mario Iveković
