Javna ustanova Tvrđava kulture u dijelu javnosti pod stalnim je povećalom s obzirom na veliki broj zaposlenih koji i dalje raste, nedovoljnu transparentnost poslova koje obavljaju, ali i zbog stalnog povećanja izdvajanja iz gradskog proračuna za njihovo redovito poslovanje. Tvrđava kulture je 2025. iz gradskog proračuna dobila 2,4 milijuna eura, odnosno 444 tisuće više nego lani, pa Grad sada pokriva 54 % njezinih prihoda. Plaće su porasle za 21 posto, zaposlenih je osam više nego godinu ranije, reprezentacija je iznosila 100.448 eura, a dnevni posjeti tvrđavama pali su za 5 posto.
Vijećnik SDP-a Ivan Slavica danas je o tome postavio vijećničko pitanje na aktualnom satu sjednice Gradskog vijeća Grada Šibenika, posebno upozorivši na veliki pad iznosa europskih sredstava. „U 2024. godini JU Tvrđava kulture dobila je 766.000 eura europskih sredstava, a 2025. godine samo 156.000 eura. Istodobno, financiranje iz gradskog proračuna poraslo je za oko 500.000 eura. Samo u prvih šest mjeseci ove godine za njih je izdvojeno 1,5 milijuna eura. Za troškove zaposlenika odlazi 1,8 milijuna eura. Čini mi se da je ozbiljno došlo u pitanje održivost ovakvog modela upravljanja. Koliko je bilo planirano europskih sredstava, a koliko je ostvareno te kako će se ubuduće nadoknađivati ta razlika i smanjenje EU financiranja bez opterećenja gradskog proračuna?”, upitao je Slavica.
Gorana Bačelić Barišić, ravnateljica te ustanove, pokušala je suvereno i sigurno odgovarati na ta pitanja, ali je ipak pokazala i zbunjenost kazavši pomalo nespretno i nelogično: „Kada više i ne bude europskih projekata, mi se na njih možda nećemo prijavljivati, ali ćemo i dalje nastojati crpiti novac iz proračuna Europske unije”.
Inače, za nju je to smanjenje prihoda od EU projekata prirodno jer se, kako je rekla, radi „samo o dinamici projektnih ciklusa koji su prirodni za EU projekte”.
„Ugovorite projekt koji traje 24 ili, recimo, 30 mjeseci, a sredstva stižu tek nakon podnošenja izvještaja o tome kako su utrošena. To neće stvoriti manjak za proračun Grada Šibenika, već samo produžuje ciklus priljeva novca. Ono što je sigurno jest da mi naše projekte završavamo i u proračunu za 2027. ćemo imati veliki prihod sredstava koji će pokriti tu razliku. Jedna od naših najvažnijih prijava je za još jedan INTERREG projekt (Hrvatska – BiH – Crna Gora) i očekujemo potpisivanje ugovora do kraja godine. Slijedi novi val investicija u tvrđavu sv. Mihovila i njezin okoliš, za pristupnu cestu i kule koje još nisu obnovljene, a čeka nas još jedan projekt. To je oko milijun eura koje bismo trebali dobiti”, istaknula je.
Vijećnicima je održala i lekciju o tome što je zakonito financiranje ustanova u kulturi.
„Zakonski model se ne temelji na tome da se te ustanove same financiraju na tržištu, nego osnivač u svom proračunu osigurava novac za rad ustanove, a od ustanove se očekuje da razvija i druge modele financiranja, što mi uspješno radimo. Kod nas 46 posto prihoda dolazi iz drugih izvora. Financiranje ustanove od strane osnivača nije znak neuspjeha, nego je to zakonski model financiranja. Nas nitko ne tjera da se prijavljujemo na različite natječaje za financiranje pri Ministarstvu kulture ili Hrvatskom audiovizualnom centru, ali mi to radimo”, objasnila je te dodala: „Što se tiče broja zaposlenika, glavno pitanje koje morate postaviti jest što oni rade. Ja vam jamčim da nitko od njih na poslu 'ne vrti prstima', nego predano rade gotovo 365 dana u godini. Polovica radi na održavanju, tehničkoj produkciji i operativi, a druga polovica na upravljanju, razvoju sadržaja, istraživanju baštine i organiziranju različitih programa – 137 naših vlastitih programa bili su programi za djecu i mlade. Usporedili smo se s drugim ustanovama u kulturi i pokazalo se da je kod nas ovisnost o gradskom proračunu vrlo niska”, zaključila je Gorana Bačelić Barišić.
