Hrvatska plaća od 200 do 400 eura po toni da bi se oslobodila upotrebljivog miješanog komunalnog otpada koje bi mogli koristiti kao gorivo energane i upotrijebiti za električnu energiju i grijanje. Zagreb ni ne predviđa energanu iako nitko ne zna gdje će završiti otpad kad Jakuševac bude prebukiran. Zašto? Što se čeka sa izgradnjom energana i pretvaranjem otpada u korisne oblike energije, poput električne struje i grijanja? Kako riješiti divlje deponije i zašto nastaju?
To su samo neka od pitanja koje je otvorio Nacionalov okrugli stol Green Living: Odlagališta otpada kojeg ste mogli pratiti na webu Nacionala, a gosti su bili Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada.
U Europi više od 500 energana
Šibenik će biti prvi grad koji će za nekoliko godina koristi smeće za električnu energiju i grijanje. U Europi postoji više od 500 energana godišnje koristeći 101 milijun tona komunalnog otpada. Vodeće europske zemlje koje termički obrađuju komunalni otpad su: Finska 61 posto, Švedska 60 posto, Norveška 50 posto, Švicarska 48 posto, Belgija 44 posto, Danska, Luksemburg i Nizozemska 41 posto, te Austrija 36 posto.
Hrvatska bi po trenutnim procjenama trebala hitno postrojenje za korištenje oko 400.000 tona upotrebljivog otpada godišnje.
