U jedinstvenom ambijentu podzemlja Mandaline, u Tunelu održanje panel „.“ u sklopu 8. Dana kliničke prehrane. U središtu rasprave našlo se pitanje koje sve snažnije pogađa hrvatsko društvo: kako je moguće da zemlja s bogatom poljoprivrednom i gastronomskom tradicijom uvozi gotovo 90 posto hrane, dok istodobno bilježi sve veći broj pretilih građana?
Alarmantne podatke sudionicima je iznijela prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender iz Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara. Istaknula je kako u Hrvatskoj više od milijun ljudi živi s pretilošću, dok čak 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Posebno zabrinjava podatak da je svako treće dijete u dobi od osam do devet godina prekomjerne tjelesne mase ili pretilo, čime je Hrvatska pri samom europskom vrhu.
Na panelu se govorilo o povezanosti prehrane, zdravlja i održivosti, uz naglasak da rješenje ne leži samo u zdravstvenom sustavu, nego i u načinu proizvodnje, distribucije i konzumacije hrane. Uz moderiranje prof. dr. sc. Darije Vranešić Bender, sudjelovali su dr. sc. Irena Ateljević, Roko Buneta, Ivana Mehić i Rudolf Štefan.
Dr. sc. Irena Ateljević upozorila je kako bez jačanja lokalnih ekosustava i kratkih lanaca opskrbe nema ni održivog razvoja ni kvalitetnije prehrane. Naglasila je važnost regenerativne poljoprivrede, transparentnog označavanja porijekla hrane te snažnijeg povezivanja domaće poljoprivrede, turizma i gastronomije. Istaknula je i kako rekordne turističke brojke ne znače mnogo dok god Hrvatska ostaje izrazito ovisna o uvozu hrane.
O izazovima domaće proizvodnje govorila je Ivana Mehić, proizvođačica mlijeka i mliječnih proizvoda, upozorivši da mali proizvođači teško konkuriraju velikim trgovačkim lancima. Osim visokih troškova proizvodnje, problem predstavljaju visoke provizije dostavnih službi i nedovoljno razvijena svijest potrošača o stvarnoj vrijednosti domaćeg proizvoda. Posebno je upozorila na loše prehrambene navike djece i mladih koji su pod snažnim utjecajem agresivnog marketinga brze hrane.
Slične izazove opisao je i Roko Buneta, proizvođač mikrozelenja, osvrnuvši se na predrasude da je riječ o skupoj namirnici rezerviranoj samo za vrhunske restorane. Istaknuo je da je mikrozelenje nutritivno iznimno vrijedno, dostupno za svakodnevnu upotrebu i sve prisutnije među kupcima koji traže kvalitetu. No, dodao je i kako je malim proizvođačima često veći izazov prodati proizvod nego ga proizvesti, osobito izvan turističke sezone.
Svoje viđenje dao je i Rudolf Štefan, chef i vlasnik šibenskog Pelegrinija, koji smatra da lokalna i sezonska namirnica ne smije biti luksuz, nego standard. Poručio je kako vrhunska gastronomija mora ostati čvrsto povezana s lokalnim proizvođačima, tradicijom i zajednicom, pri čemu hrana treba biti i užitak i alat za edukaciju o zdravijem načinu života.
Zaključak panela bio je jasan – zdrava, lokalna i sezonska hrana ne bi smjela biti privilegij, nego dostupna svakodnevica. Upravo u tome, poručili su sudionici, leži ključni preduvjet za zdravije društvo, jače lokalno gospodarstvo i održiviji razvoj
