Ovogodišnja Velika devetnica (devet petaka) kao priprava za blagdan prvoga hrvatskoga kanoniziranog sveca Nikole Tavelića započela je njegovu svetištu 13. rujna.
Neposredna devetnica pred blagdan sv. Nikole započinje 5. studenoga, a trodnevnicu (11. – 13. studenoga) propovijedaju fra Josip Ivanović, gvardijan i rektor Svetišta, i mladomisnici fra Željko Tomić i don Filip Pranjić; trećega dana trodnevnice je Spomen preminuća sv. Nikole i drugova poslije večernje svete mise.
Na blagdan svete mise su u 8.00 (fra Augustin Kordić), 10.30 (fra Jozo Grbeš) i 18.00 sati. U 17.20 sati je procesija ulicama grada Šibenika, a u 18.00 sati sveta misa koju predslavi mons. Fabijan Svalina, biskup srijemski.
O životu svetog Nikole Tavelića ne zna se mnogo. Bio je iz ugledne plemićke obitelji. Na temelju poznatih podataka povjesničari zaključuju da se rodio oko 1340. godine. U franjevački red stupio je u rodnom Šibeniku. Po završenom studiju i svećeničkom ređenju poglavari Nikolu šalju u Bosnu, gdje je u to vrijeme bilo ''mnoštvo raskolnika i krivovjeraca'', kako nam potvrđuju pisma pape Grgura XI. Pod krivovjercima se misli na bogumile koji su imali jaku obranu u Vukšićima, Hrvatinićima i nekim drugim bosanskim banovima i kraljevima. U Bosni je Nikola djelovao 12 godina, nakon čega je otputovao u Svetu Zemlju.
U samostanu na brdu Sionu, u Jeruzalemu, boravio je ''više godina''. Uz Nikolu su bila još trojica njegove braće. Franjevci su u Jeruzalemu bili dušobrižnici za katolike u Svetoj Zemlji. K tome su nastojali obraćati i muslimane koji su zemljom vladali. Oni su gotovo jedini vodili brigu o bolesnicima, siromasima i hodočasnicima. Time se bavio i Nikola, a bio je neumoran u propovijedanju vjere. Nikolin zanos i odanost kršćanstvu, kao i žar propovijedanja Evanđelja, bili su zaista izvanredni i prožimali su sav njegov život i rad.
