Raskrižje koje se uređuje na Jadranskoj magistrali u blizini ceste za Zaton i Raslinu, kod Šibenskog mosta bit će pogibeljno za vozače, kazao je u emisji Hrvatskog radija – Studio Knina dr. sc. Željko Marušć, jedna od vodežih stručnjaka u Hrvatskoj kada je riječ o prometnim temama i sigurnosti prometa. Time je povrdio bojazan mještana Rasline i Zatona koji su prosvjedovali prošle ndjelje tražeći da se odustane od tog projekta i da se na tom mjestu izgradi kružni tok. Dr. Marušić je istaknuo da je to, s aspekta sigurnosti prometa, jedino prihvatljivo rješenje.
„Mislim da se tu išlo ishitreno ka povećanju protočnosti tog raskrižja i na prvi bi pogled netko mogao reći da je ovo dobro napravljeno. I zbilja, ovo će raskrižje postati protočnije, međutim, time će se povećati brzine kroz raskrižje i to znatno. Povećat će se opasnost i to raskrižje sada postaje doslovce pogibeljno. Oni koji idu iz Vodica u pravcu Zatona ili su se iz Zatona uključivali u pravcu Šibenika moraju prići preko tog prometnog toga. Zbog velikih brzina i slabe vidljivost kod velikih gužvi to može dovesti do teških situacija i nažalost gubitka ljudskih života. Kada jedan vozač pogriješi, drugi ga pogađa velikom brzinom po boku i to su najpogibeljnije situacije. Tu je trebalo ići na kružni tok bez obzira što bi to donekle povećalo gužve, ali kružni tokovi djeluju kao prigušivači i smanjuju naknadne gužve. Osnovno je da bi kružni tok tu riješio problem sigurnosti”, kazao je profesor Marušić dodajući da su da su iz Hrvatskih cesta mogli navesti 50 argumenata protiv rotora, ali ako se s druge strane povećava rizik da netko strada, svi ti argumenti padaju u vodu.
Profesor Marušić je mišljenja da se novo raskrižje ne bi smjelo staviti u promet bez postavljanja uspornika te da treba razmisliti i o postavljanju semafora.
Glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Đurijanček tvrdi da je pri izradi idejnog rješenja izrađena stručna analiza opravdanosti kružnog raskrižja.
“Utvrđeno je da ta lokacija nije optimalna za izgradnju kružnog raskrižja jer nisu zadovoljeni kriteriji same uloge raskrižja u mreži, odnosno položaja u odnosu na naselja te položaja raskrižja u široj prometnoj mreži. Potom, odredbama važećeg Urbanističkog plana uređenja Šibenski most na toj lokaciji nije planirano raskrižje tipa rotor, već klasično četverokrako raskrižje te bi za bilo kakve izmjene trebalo provesti izmjene prostorno-planske dokumentacije. Nisu bili zadovoljeni niti prometni kriteriji, odnosno velika je razlika u prometnom opterećenju Jadranske magistrale i nerazvrstane ceste za Zaton i ulaza na odmorište Šibenskog mosta. Na toj dionici Jadranske magistrale prosječni godišnji dnevni promet je 15.729 vozila, a prosječni ljetni je 23.359 vozila što je gotovo kritičan broj vozila za propusnu moć rotora. Kružno raskrižje ne zadovoljava ni kriterij prometne sigurnosti jer analiza prometnih nesreća na postojećem raskrižju nije ukazivala na potrebu gradnje kružnog raskrižja”, izjavila je Đurijanček.
Bivši načelnik Policijske uprave šibensko-kninske Branko Peran zagovornik je izgradnje kružnih tokova gdje god je to moguće pa tako i na križanju kod Šibenskog mosta.
-Znamo koje smo probleme imali na Kapeli, a vidimo kako se situacija promijenila iz temelja otkada je izgrađen kružni tok. Problema nema, nema zastoja, sigurnost je podignuta. Apsolutno sam zagovornik, ako je tehnički moguće odraditi, da je i tu trebalo izgraditi kružni tok – kaže Peran.
Iz Hrvatskih cesta tvrde da se ne mogu uspoređivati lokacije nekih drugih kružnih tokova jer na svako križanje utječu brojni parametri. Tvrde da se na Kapeli radi o križanju tri državne ceste s potpuno različitim prometnim parametrima na prilazima kružnom toku.
– Hrvatske ceste će sa Fakultetom prometnih znanosti provesti reviziju cestovne sigurnosti kako bi se definirale eventualne dodatne mjere povećanja sigurnosti na tom križanju. Ne bismo prejudicirali rješenja poput semaforiziranog raskrižja ili nečeg drugog”, rekla je glasnogovornica Hrvatskih cesta.
