Datum objave: 19. Siječanj 2024

Otišla je Sestra Gracijela Carev, posljednja redovnica na otoku Zlarinu. Samostan sv. Vinka ostao je prazan.

Stanko Ferić
Stanko Ferić

Zlarin tuguje, otišla je posljednja zlarinska redovnica sestra Gracijela Carev, voljena zlarinska časna Cvita. Sestra Gracijela otišla je sa Zlarina u mirovinu i na liječenje te se povukla u šibenski samostan, a samostan sv. Vinka na Zlarinu iz kojeg su Zlarinjanima dotekla mnoga dobra i milosti, ostao je prazan. Časna sestra Gracijela bila je, kao i sve sestare milosrdnice svetoga Vinka Paulskoga kroz dugu povijst zlarinskog samostana. Dobri duh i duša Zlarina. Pod njenim je rukama okolica crkve cvjetala, a crkva je blagdanom bila krasno ukrašena. Samostan je uređivala i održavala, s njom su zlarinske mise bile svečanije i ljepše, a cijeli je otok disao duhovnošću i bio nošen njenom vedrinom, veselim duh i voljom za dobra djela.
Sestre milosrdnice svetoga Vinka Paulskoga roz trajanje svog zlarinskog samostana ostavile su Zlarinu mnoga dobra i u njega urezale duboki trag svoje dobrote. Upravo su sestre milosrdnice na Zlarinu osnovale ambulantu i dječji vrtić, a u neka za život i prosperitet Zlarina važna vremena osnovale su i vodile Domaćinsku školu. Odlaskom posljednje redovnice iz samostana sv. Vinka, na Zlarinu ostaje golema praznina.

Družba sestara milosrdnica redovnička je ustanova papinskoga prava u kojoj se sestre, združene u zajednici i u službi svete Crkve, posvećuju Bogu zavjetovanjem čistoće, siromaštva i poslušnosti, živeći karizmu milosrdne ljubavi koju baštini od svetoga Vinka Paulskoga i svete Lujze de Marillac. Družba pripada Vinkovskoj obitelji kojoj je utemeljitelj, duhovni otac i nadahnitelj sveti Vinko Paulski. Kao glavne zaštitnike osobito štuje Bezgrešnu Djevicu Mariju, svetoga Josipa, svetog Vinka i svetu Lujzu. Povijest hrvatskih milosrdnica vezana je uz ime zagrebačkoga kardinala Jurja Haulika koji, zauzet za potrebe svoje biskupije i hrvatskoga naroda, u Zagreb poziva sestre milosrdnice iz austrijskog Tirola. Prve milosrdnice, dolaze u Hrvatsku iz Zamsa i Innsbrucka 1845. i razvijaju plodnu djelatnost odgojno-obrazovne i socijalno-karitativne naravi, najprije u Zagrebu, a potom po cijeloj Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Iz kategorije: Vijesti