Hrvatska ima na raspolaganju čak 22 milijarde eura iz fondova EU namijenjenih izgradnji prometnica s naglaskom na razvoj i modernizaciju željeznice kao željeznicu jeftiniji, brži, sigurniji te energetski i ekološki najbolji način prijevoza robe i putnika. Na modernizaciji poruga u kontinentalnoj Hrvatskoj već se radi, kreće i projekt modernizacije pruge Zagreb – Rijeka, a sljedeći prioritet je pruga Zagreb – Split. Na listi prioriteta su i pruge Knin – Zadar te Knin – Bibinje. Modernizacijom pruga Zadar i Split dobit će snažan razvojni impuls i bit će izravno povezani s europskom željezničkom mrežom. Projekt modernizacije pruge Zagreb – Split kojom će biti omogućeno za četiri i pol sata kraće putovanje na toj relaciji nego do sada te povezivanje splitske luke s Europom, baltičkim zemljama kreće već iduće godine. U projekt osuvremenjivanja pruge Oštarije-Knin-Split u razdoblju 2023.-2027. godine ulože se oko 100 milijuna eura. Split će zahvaljujući tomu postati europska geostrateška luka. Za prugu Knin – Zadar u tijeku je izrada izvedbenog projekta, a za prugu Knin – Bibinje s bibinjskom obilaznicom u tijeku je ishodovanje lokacijskih dozvola.
Šibenika u planova razvoja i modernizacije željeznice u Hrvatskoj nema. Za prugu Perković - Šibenik tek se najavljuje analiza mogućnosti i opravdanosti ulaganja u obnovu. Budući da je upitna i revitalizacija Unske pruge od posebnog interesa za Luku Šibenik, Šibenik ostaje na sporednom slijepom kolosijeku izvan europskih koridora koji znače razvoj, gospodarski prosperitet i donose boljitak turističkom gospodarstvu.
Šibenski dužnosnici i političari o ovom problemu do sada se nisu očitovali niti se bilo tko borio za interese Šibenika i njegovo uključivanje u taj najveći i najvažniji projekt razvoja Hrvatske.
